• subota, 02 avgust 2025

Jednoglasno podržali zakon o zabrani zlostavljanja na radu

Jednoglasno podržali zakon o zabrani zlostavljanja na radu
Podgorica, (MINA) – Èlanovi skupštinskih odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i za rodnu ravnopravnost jednoglasno su danas, na zajednièkoj sjednici, podržali Predlog zakona o zabrani zlostavljanja na radu. Pomoænik ministra rada i socijalnog staranja Vesna Simoviæ kazala je, u ime predlagaèa, da je ustaljeni naziv za zlostavljanje na radu mobing, ali da su se èlanovi radne grupe saglasili da se makar u nazivu tog akta koriste domaæe rijeèi. »U predlogu zakona stavili smo akcenat na preventivne mjere, s obzirom na to da nam je cilj da sprijeèimo tu vrstu nedozvoljenog ponašanja na radnom mjestu«, rekla je ona. Preventivne mjere, kako je navela, podrazumijevaju prava i obaveze zaposlenog i za poslodavca. Poslodavac ima obavezu da upozna zaposlene sa ponašanjima koja su nedozvoljena na radnom mjestu, i koja æe biti precizirana podzakonskim aktom, èije je donošenje predviðeno u roku od 90 dana od usvajanja zakona. Poslodavac je dužan da odredi posrednika koji æe posredovati izmeðu žrtve mobinga i onoga ko se nedozvoljeno ponaša. Propisane su i obaveze zaposlenih da ne preduzimaju radnje koje imaju elemente mobinga i da svako saznanje o mobingu prijave poslodavcu ili posredniku ukoliko je odreðen. Predviðene su sankcije u sluèaju zloupotrebe prava na zaštitu od zlostavljanja na radu. »To je pokretanje disciplinskog postupka, kako za zaposlenog koji je vršio nedozvoljeno ponašanje, u sluèaju horizontalnog mobinga, tako i ukoliko nije prijavio sluèaj zlostavljanja ili ukoliko je zloupotrijebio pravo na zaštitu od zlostavljanja«, navela je Simoviæ. Horizontalni mobing je, kako je pojašnjeno, zlostavljanje izmeðu osoba koje imaju isti status, a vertikalni kada pretpostavljeni zlostavlja podreðenog. Simoviæ je kazala da je, pored interne zaštite, predviðen i postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova i pred nadležnim sudom. Važno je, kako je navela, da teret dokazivanja nije na žrtvi mobinga, nego na onome ko vrši zlostavljanje, odnono moberu. »Predviðene kazne su od 500 do deset hiljada EUR za pravno lice, za odgovornu osobu u njemu 1,5 hiljada i za preduzetnika od 500 do tri hiljade EUR«, rekla je Simoviæ. Predsjednik Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje Branka Tanasijeviæ kazala je da je Predlog zakona kvalitetan, ali da je ona zajedno sa dvojicom kolega iz Demokratske partije socijalista (DPS) pripremila nekoliko amandmana u cilju njegovog dodatnog poboljšanja. Amandmani se odnose na to da treba precizirati obaveze poslodavca u pogledu preduzimanja preventivnih mjera za sprjeèavanje zlostavljanja na radu, èime se olakšava postupak dokazivanja odgovornosti. »Možda bi trebalo uvesti obavezu da svaka organizacija, institucija ili preduzeæe ima etièki kodeks koji objašnjava pravila ponašanja«, kazala je Tanasijeviæ. Prema njenim rijeèima, to je veæ uradila Uprava policije i Uprava za kadrove. Simoviæ je kazala da su amandmani DPS-a prihvatljivi za predlagaèa, i dodala da je hendikep radne grupe koja je pripremala predlog zakona taj što u njoj nije bilo sociologa. Poslanik Socijalistièke narodne partije Nataša Vukoviæ podsjetila je da je u prvom javno prezentovanom sluèaju mobinga u Crnoj Gori, 2008. godine, žrtva bio muškarac iz Bijelog Polja, a mober žena koja mu je bila poslodavac. Ona je ocijenila da je Predlog zakona kvalitetan, ali da ima i nedostatke. »Neke stvari su prilièno neprecizne, tako da neko ko nije upuæen u tu materiju teško da može, na osnovu ovog zakona, da razluèi šta je to mobing, šta fizièko a šta seksualno zlostavljanje«, kazala je Vukoviæ i pojasnila da je mobing psihièki teror. Predsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak kazala je da su žrtve mobinga veæinom žene. »U Crnoj Gori za sada nijesu raðene znaèajnije analize po pitanju zlostavljanja na radu, veæinom je to radio nevladin sektor i sindikat u okviru nekoliko regionalnih projekata«, rekla je ona. Simoviæ je kazala da je taèno da su veæina žrtava mobinga žene, ali da istraživanja pokazuju da su one najèešæe i moberi. Tanasijeviæ je kazala da su, prema istraživanjima, moberi najèešæe osobe izmeðu 40 i 50 godina, koje nastoje da djeluju autoritativno. »To su u velikom broju sluèajeva emocionalno nezrele, èesto iskompleksirane osobe. One su selektivno ljubazne prema zaposlenima, iskorišæavaju radnike i uvijek žele da budu u centru pažnje«, rekla je ona. (kraj) gop/anm