Podgorica, (MINA) - U Crnoj Gori u službenoj upotrebi je crnogorski jezik, postojeæi drržavni simboli ostaju, dok su vjerske zajednice, koje se ne pominju pojedinaèno, odvojene od države, stoji u tekstu Predloga novog crnogorskog ustava. U dokumentu, koji je agencija MINA imala na uvid, navodi se da je Crna Gora graðanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima, zastava je crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom, a himna je “Oj svijetla majska zoro”. Predlogom ustava definisano je da je u Crnoj Gori „u službenoj upotrebi crnogorski jezik“, da su „ravnopravo æirilièno i latinièno pismo“ i da „u opštinama u kojima veæinu ili znaèajan dio stanovništva èine pripadnici manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica, u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma“. U dijelu Predloga ustava koji se odnosi na crnogorsko državljanstvo stoji da „Crna Gora štiti prava i interese crnogorskih državljana“. „Crnogorski državljanin ne može biti prognan niti izruèen drugoj zemlji, osim u skladu sa meðunarodnim obavezama Crne Gore“, navodi se u dokumentu. Predviðeno je da su su „vjerske zajednice odvojene od države“, kao i da su „vjerske zajednice ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova“. Predloga ustava definisano je da „Crna Gora saraðuje i razvija prijateljske odnose sa drugim državama, regionalnim i meðunarodnim organizacijama, na principima i pravilima meðunarodnog prava“. „Crna Gora može stupiti u meðunarodne organizacije. O naèinu pristupanja Evropskoj uniji odluèuje Skupština“, navodi se u predlogu. Istièe se i da „Crna Gora ne može stupiti u savez sa drugom državom kojim gubi nezavisnost i puni meðunarodni subjektivitet“. U Predlogu ustava ispoštovane su sugestije Venecijanske komisije (VK) koje se tièu izbora sudija i pitanja ljudskim pravima i slobodama. Tako bi sudije i predsjednike sudova trebalo da bira i razrješava desetoèlani Sudski savjet, umjesto Skupštine, kako je bilo predviðeno osnovnim rješenjem u Nacrtu ustava. Predsjednik Sudskog savjeta je predsjednik Vrhovnog suda, a njegovi èlanovi su èetiri sudije koje bira i razrješava Konferencija sudija, po jedan poslanik vlasti i opozicije, dva ugledna pravnika koje bira i razrješava predsjednik Crne Gore i ministar pravde, navodi se u Predlogu ustava. Sastav sudskog savjeta proglašava predsjednik Crne Gore, a to tijelo odluèuje veæinom glasova svih èlanova. U odnosu na Nacrt, u Predlogu ustava stoji odredba o zabrani ropstva, precizirao da se "nikome ne može ponovo suditi niti može biti ponovo osuðen za isto krivièno djelo", kao i da se “svakome jamèi pravo na odbranu naroèito na jeziku koji razumije da bude upoznat sa optužbom protiv sebe, da ima dovoljno vremena za pripremanje odbrane, kao i da se brani lièno ili putem branioca koji sam izabre". U skladu sa preporukama VK izmijenjeni su odredbe o slobodi misli, savjesti i vjeroispovjesti, uveden pojam sindikalnog udruživanja, ali nema odredbi o retroaktivnoj primjeni zaštite ljudskih prava i primjenljivosti Evropske konvencije o ljudskim pravima. U ovom rješenju ustava je ostalo da 15 poslanika može da pokrene postupak za uvoðenje nepovjerenja Vladi i osnivanje anketnih odbora, iako je VK napomenula da je taj prag "dosta nizak". Novina u odnosu na Nacrt ustava je to što predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Skupština veæinom glasova svih poslanika na zajednièki predlog predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine i premijera. "Ako se predlog za izbor novog predsjednika Vrhovnog suda ne podnese u roku od 30 dana, on se bira na predlog nadležnog radnog tijela Skupštine", navodi se u tekstu. Predlogom ustava predviðeno je da Skupština Crne Gore proglašava ratno i vanredno stanje, na predlog Savjeta za odbranu i bezbjednost. Ako Skupština Crne Gore nije u moguænosti da se sastane odluku o proglašenju ratnog ili vanrednog stanja donosi Savjet za odbranu i bezbjednost i podnosi je parlamentu na potvrðivanje èim bude u moguænosti da se sastane. Predloženo je da se ratno stanje proglašava kada postoji neposredna ratna opasnost ili kada je Crna Gora napadnuta ili joj je objavljen rat. Vanredno stanje može se proglasiti na teritoriji ili dijelu teritorije Crne Gore i to u sluèajevima velikih prirodnih nepogoda, tehnièkih i ekoloških nesreæa i epidemija, veæeg narušavanja javnog reda i mira, ugrožavanja ili pokušaja rušenja ustavnog poretka. Vanredno stanje traje do prestanka okolnosti zbog kojih je proglašeno. Predlogom ustava predviðeno je da Vojska Crne Gore brani nezavisnost, suverenost i državnu teritoriju, a o upotrebi njenih jedinica u meðunarodnim snagama odluèuje Skupština. U dokumentu se navodi da je Vojska Crne Gore pod demokratskom i civilnom kontrolom. Vojskom komanduje predsjednik Crne Gore na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost. Savjet, osim što komanduje Vojskom, analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i donosi odluke za preduzimanje odgovarajuæih mjera. To tijelo postavlja, unapreðuje i razrješava oficire Vojske Crne Gore, predlaže Skupštini proglašenje ratnog i vanrednog stanja i upotrebu jedinica Vojske u meðunarodnim snagama. Savjet za odbranu i bezbjednost èine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i premijer. Predsjednik Crne Gore je i predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost. Predlogom ustava predviðeno je da se predsjednik Crne Gore bira se na neposrednim izborima, na pet godina, a na tu funkciju može biti biran samo crnogorski državljanin, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednih 15. Predloženo je da isto lice može biti crnogorski predsjednik najviše dva puta. Predsjednik Crne Gore bira se na pet godina i u tom periodu ne može obavljati drugu javnu funkciju, niti biti èlan politièke partije. U dijelu nadležnosti navodi se da predsjednik Crne Gore predstavlja državu u zemlji i inostranstvu i zakljuèuje meðunarodne ugovore u okviru svojih nadležnosti. Crnogorski predsjednik komanduje Vojskom, na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, ukazom proglašava zakone i raspisuje izbore za Skupštinu Crne Gore. Predsjednik Crne Gore predlaže Skupštini mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenih razgovora sa predstavnicima politièkih partija sastupljenih u parlamentu, predsjednika i sudije Ustavnog suda i zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Predloženo je i da predsjednik Republike postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništva Crne Gore, na predlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za meðunarodne odnose. Crnogorski predsjednik prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika, dodjeljuje odlikovanja i priznanja Crne Gore, daje pomilovanje i vrši druge poslove utvrðene Ustavom. Postupak za utvrðivanje da li je predsjednik Republike povrijedio Ustav pokreæe Skupština, na predlog 25 poslanika. U sluèaju prestanka mandata predsjednika Crne Gore, do izbora novog, kao i u sluèaju privremene sprijeèenosti predsjednika da obavlja posao, tu funkciju obavlja predsjednik Skupštine, stoji u Predlogu ustava. U dokumentu se navodi da predlog za promjenu ustava može podnijeti predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 poslanika. Predlog za promjenu ustava usvojen je u Skupštini, ako za njega glasa dvije treæine svih poslanika. Promjene ustava ne može se vršiti za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja. Predviðeno je da je promjena osnovnih odredbi ustava, odredaba o biraèkom pravu i promjeni ustava konaèna ako se na referendumu za promjenu izjasni najmanje dvije treæine biraèa. (kraj) djs