Podgorica, (MINA) – Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić imao je istorijsku ulogu u priznavanju nezavisnosti Crne Gore, kazao je nekadašnji šef crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić dodajući da ostala srpska javnost nije imala tu širinu.

 

Krivokapić je, govoreći o bilansima proteklih 20 godina, kazao da je Crna Gora od vjernog saveznika Slobodana Miloševića došla do nezavisnosti, sa puno osporavanja na međunarodnih adresama kao i u unutar države.

 

On je, na konferenciji “Crna Gora 20 godina kasnije - Između obećanja i očekivanja”, koju su organizovali kancelarija Fondacije Hajnrih Bel u Beogradu i Centar za geopolitiku iz Podgorice, kazao da je protiv crnogorske nezavisnosti žestoko bio Havijer Solana.

 

“Bio je to čudan miks diplomatske igre ali diplomatija je umjetnost savladavanja sile. Borisova (Tadić) uloga je tu istorijska, ostali dio Srbije nije imao tu širinu”, kazao je Krivokapić.

 

On je rekao da je pogrešno bilo to što je partija u Crnoj Gori bila na prvom mjestu, a ne država.

 

“To je to zašto slika nije napravljena kako treba, zato je Socijaldemokratska partija (SDP) otišla u opoziciju”, dodao je Krivokapić.

 

On smatra da proces obnove nezavisnosti nije završen “i to nas čeka u nekim ključnim stvarima”.

 

Krivokapić je kazao da je koalicija Demokratska partija socijalista (DPS)-SDP ostvarila ono što je zacrtala.

 

“Došla je do NATO-a, ovi (aktuelna vlast) se kreću šinama koje smo mi postavili”, rekao je Krivokapić.

 

On smatra da je sekularna država jedini način da Crna Gora bude dobar član Evropske unije (EU), dodajući da je ponosan na evropski ustav države.

 

Govoreći o narednih 20, Krivokapić je rekao da “nas čeka odluka kao kralja Nikolu - da li smo spremni da lojalnost kruni zamijenimo za lojalnost državi, to ostaje izazov za svaku vlast”. 

 

On smatra da je država na pravom kolosijeku, da je potrebno jačanje obrazovnog sistema i da je optimista kad je riječ o vladavini prava.

 

“Vidim način da sve ovo postane bolje, a ključno je da Srbija postane bolja, za sve nas u regionu”, zaključio je Krivokapić.

 

Tadić je kazao da je bio dramatičan trenutak kad je DPS prvi put rekao da želi da dođe do razdvajanja Crne Gore i Srbije.

 

“Mi nijesmo željeli, jer smo znali da je to problem. Za nas je bilo jasno da će nam biti teže da Srbiju zadržimo na toj evropskoj direkciji. Imao sam ulogu da objašnjavam srpskoj opoziciji kontroverznost i podijeljenosti u Crnoj Gori. Te kontroverze identiteta jače su nego negdje drugo”, naveo je Tadić. 

 

On je kazao da je odluka DPS “da izmijeni politiku od jedne promiloševićevske politike, bila kompleksna i dio unutrašnjih kretanja u toj stranci”. 

 

“Ja sam bio za očuvanje zajednice. U Srbiji nije bilo razumijevanja dovoljno za ono šta se dešava u Crnoj Gori i za legitimnost Pokreta za nezavisnost. Iako sam bio za očuvanje državne zajednice, moja uloga je bila da priznam rezultat referenduma”, rekao je Tadić. 

 

On je kazao da ga aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić krivi za nezavisnost Crne Gore. 

 

Govoreći o tome koliko je status Kosova opterećivao odluku o razdvajanju Crne Gore i Srbije, Tadić je rekao da je pitanje Kosova od izuzetnog značaja ne samo za srpski nego i za crnogorski narod. 

 

“Nije čitavo Kosovo srpsko. Ljudi zaboravljaju da je Crna Gora imala pravo nad Metohijom. Ljudi zaboravljaju šta je istorija i kakvo je mišljenje bilo crnogorskih velikodostojnika. Kosovo nije bilo samo srpsko pitanje već presedan”, smatra Tadić. 

 

On je rekao da je pokušao da objasni međunarodnim partnerima da se kosovoskom nezavisnošću ne ugrožava samo “teritorijalni integritet moje zemlje već međunarodno pravo”.

 

“Kosovo je i dan danas prijetnja međunarodnom pravu. Na Kosovo se mogu pozivati mnogi entiteti koji traže nezavisnost”, ocijenio je Tadić.

 

 

On je istakao da je dobro što je Crna Gora postala nezavisna, priznajući da je imao pogrešan stav.

 

Tadić je dodao i da Vojislav Koštunica nije razumio prirodu crnogorskog društva i da je mislio da će Crna Gora vječno ostati sa Srbijom.

 

On je kazao da je značajnu ulogu u referendumu imao i Filip Vujanović. 

 

Upitan kako vidi Crnu Goru za 20 godina, Tadić je rekao da je to nepredvidivo.

 

“Ne znamo kako će izgledati svijet naredne godine a ne za 20”, dodao je Tadić.

 

Bivša hrvatska ministarka vanjskih i evropskih poslova Vesna Pusić, govoreći o postignućima, rekla da je Crna Gora za razliku od Hrvatske izbjegla rat na svojoj terioriji.

 

“Ostvarila samostalnost kroz referendum, postala članica NATO-a, započela i vodi proces pridruživanju EU, donijela građanski ustav. Te stvari su ogromna postignuća, te stvari države rade vjekovima. U tih 20 godina se napravila država”, dodala je Pusić. 

 

Prema njenim riječima, činjenica da se izgradila jedna država koja je na EU putu, uspjeh je društva i političkih elita.

 

Pusić je navela da je bivši visoki državni i funkcioner DPS-a Milo Đukanović ima ogromne zasluge za to što je Crna Gora nezavisna, uprkos brojnim kontroverzama.

 

Ona je poručila da ulazak u EU daje puno veće garancije crnogorskoj samostalnosti.

 

Pusić je kazala da je EU danas jedino mjesto čuvanja demokratije, upkos svim poteškoćama s kojima se susrijeće.

 

Govoreći o ratifikaciji sporazuma o prijemu u EU u parlamentima država članica, Pusić je kazala da je to u slučaju Hvratske trajalo oko dvije godine.

 

“To je jedan veliki posao. S tim da su danas neke države članice uvele pravilo da mogu da zahtijevaju dvotrećinsku većinu u parlamentu ili referendum o prijemu nove države, tako da je to dugačak proces. Ali njega se ne treba bojati”, kazala je Pusić.

 

Upitana kako vidi Crnu Goru u narednih 20 godina, Pusić je rekla da je to na građanima Crne Gore.

 

“To će biti kolektivna odluku građana kroz izbore koje će napraviti i ideje koje će podržati. Članstvo u EU će osvijestiti političku samobitnost i treba definisati politički identitet kakva država treba da bude”, kazala je Pusić.

 

Ona je rekla da je trenutno to teško imajući u vidu podjele između velikih sila.

(kraj) tam