Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Grupa za promjene (GZP) prihvatiæe sigurno eventualan poziv Vlade za saradnju, ali æe izbjeæi grešku G 17 koja je postala dio politike, rekao je izvršni direktor Nebojša Medojeviæ. “Cilj GZP nije da postane dio vlasti, jer smatramo da najveæi doprinos možemo dati ako ostanemo nezavisna organizacija”, kazao je Medojeviè agenciji Mina-business. Savjeti za politièki i ekonomski sistem Demokratske partije socijalista (DPS) juèe su sugerisali Vladi da saraðuje sa GZP, koja je izradila Predlog hitnih mjera nove Vlade za 100 dana i nevladinim organizacijama (NVO). “Pozitivno ocjenjujemo spremnost DPS-a na saradnju, a podršku smo dobili i od SNP-a, NS-a i SDP-a. Konaèno se stvara klima u kojoj æemo se okrenuti realnim problemima a ne politièkim”, smatra Medojeviæ. On je najavio da æe jedan od narednih projekata GZP biti nastojanje za potpisivanje sporazuma o saradnji Vlade i NVO. “Jedan od naèina je i omoguæavanje prisustva predstavnika NVO sjednicama Vlade i Skupštine, kao i ukljuèivanja u diskusije. Graðanima treba dati pravo uèešæa u politièkom životu svakodnevno, a ne samo na izborima”, ocijenio je Medojeviæ. Savjeti za ekonomski i politièki sistem DPS–a su ocijenili da Predlogu hitnih mjera nedostaju strategije razvoja. “Ove ocjene nijesu date sa punim razumijevanjem našeg cilja. Nijesmo imali ambicije da pravimo strategiju jer je to zadatak Vlade, a ne NVO, veæ da ukažemo na hitne mjere”, objasnio je Medojeviæ. On je rekao da postaje oèigledno da Crna Gora nije uspjela da izgradi zdrave institucije, koje treba da budu osnov reformi. “Državne institucije trebna oèistititi od kompromitovanih i korumpiranih kadrova. Najveæi dio problema Crnoj Gori se javio upravo zbog nefunkcionisanja institucija”, smatra Medojeviæ. Savjeti su dio predloženih mjera, koje nijesu precizirane, ocijenili “populistièkim”, zbog èega ih je nemoguæe preporuèiti Vladi. “U predlogu nema populistièkih mjera, a vjerovatno su mislili na dio o oprezivanju imovine steèene od 1992. godine. Naš predlog je daleko od populistièkog”, rekao je Medojeviæ. Prema predlogu GZP, razlika u vrijednosti aktuelne i imovine iz 1992. godine bila bi osnovica za plaæanje dodatnog poreza ako je veæa od 50 hiljada EUR i ako nema dokaza o uplati poreskih obaveza. Od novca dobijenog oporezivanjem ove imovine, bili finansirani zapošljavanje i socijalni programi. “Obveznici bi uglavnom bili iz vlasti. Shvatamo da æe Vlada taj predlog teško prihvatiti, ali to nije lov na vještice veæ samo preraspodjeljivanje legalnim poreskim putem”, tvrdi Medojeviæ. Prema njegovim rijeèima, nije oèekivano kompletno prihvatanje Predloga, ali dobar znak predstavlja èinjenica da su partije poèele da prihvataju i registruju ideje civilnog sektora. (kraj) dmc/kmh