• petak, 01 avgust 2025

Mihailoviæ: Komisija za hartije od vrijednosti dežurni policajac

Mihailoviæ: Komisija za hartije od vrijednosti dežurni policajac
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Komisije za hartije od vrijednosti u Crnoj Gori je previše angažovana u regulisanju rada privatizacionih fondova, što može predstavljati veæu smetnju nego prednost tržišta kapitala, ocijenio je danas profesor Ekonomskog fakulteta Božo Mihailoviæ. »Komisija ima ulogu dežurnog policajca. Pravilima o radu Komisija želi da nametne defanzivnu ulogu fondovima, umjesto ofanzivne koju treba da imaju«, kazao je Mihailoviæ na Okruglom stolu Privatizacioni fondovi na tržištu kapitala, u organizaciji Asocijacije brokera Crne Gore. On smatra da se do sada protiv fondova vodila organizovana kampanja, u kojoj su oznaèavani kao »prevarantske institucije«. Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Slobodan Lakiæ tvrdi da se kampanja vodi protiv nje, a ne protiv fondova. »U kampanju su ukljuèeni mediji, privatizacioni fondovi i Savjet za privatizaciju«, rekao je Lakiæ. On je kazao da æe Komisija raditi na donošenju Zakona o investicionim fondovima i izmjenama Zakona o hartijama od vrijednosti, kako bi bili harmonizovani sa propisima zemalja u okruženju i Evropske Unije. Direktor Fonda za razvoj Dragan Lajoviæ je najavio da æe graðani krajem ovog mjeseca znati da li su ulaganjem u fondove napravili dobar potez. »Fondovi æe krajem maja razmjenom akcija utvrditi strukturu svog portfelja. Do sada je njihova aktivnost bila marketinško-sakupljaèka, a nakon imenovanja predstavnika u odbor direktora fondovi æe aktivno upravljati preduzeæima«, smatra Lajoviæ. On je kazao da postoji velika opasnost da fondovi nemaju interes da ulažu u reorganizaciju i oporavak preduzeæa. »Nedostatak kapitala, tehnologija restrukturiranja, visoki marketinški troškovi, kao i oèekivane dividende, obeshrabruju menadžere fondova da ulažu u rekonstrukciju kompanija. Oni najèešæe pristupaju prodaji aktive ovih preduzeæa, a èesto ih i likvidiraju«, objasnio je Lajoviæ. On smatra da fondovi koji ne posjeduju veæi dio aktive preduzeæa, ne mogu aktivno njima upravljaju i više su zainteresovani za prodaju akcija. Konsultant Barrents grupe Jeff Elkin /Džef Elkajn/ je kazao da æe u poèetku privatizacioni fondovi iskljuèivo trgovati akcijama, dok æe u buduænosti, kada budu željeli da restrukturiraju pojedina preduzeæa, zazuzeti i aktivnu ulogu. Na njegovo pitanje da li æe fondovi zaista ulagati u restrukturiranje preduzeæa èije akcije posjeduju, direktor Atlas Mont fonda Žarko Ðurišiæ je odgovorio da to zavisi od uèešæa u vlasništvu. »Pokušaæemo da aktivno uèestvujemo u radu preduzeæa u zavisnosti od udjela u vlasništvu. Naš cilj je da poveæamo berzansku cijenu akcija preduzeæa koje posjedujemo, jer postoji drastièna razlika izmeðu nominalne i realne vrijednosti«, rekao je Ðurišiæ. Profesor Božo Mihailoviæ je ocijenio da sva preduzeæa u Crnoj Gori, izuzev Moneta i Promontea, moraju biti restrukturirana. »Ne postoji gotovo ni jedno crnogorsko preduzeæe koje je tržišno organizovano«, smatra Mihailoviæ. Generalni sekretar Asocijacije brokera Aleksandar Raduloviæ smatra da povjerenje graðana u banke i tržište kapitala u Crnoj Gori praktièno ne postoji, što je pokazala i konverzija njemaèke marke u euro. »Graðani su oko 480 miliona konvertovanih EUR vratili u slamarice, a ne u banke. Ovaj novac nije lako samo marketingom usmjeriti na tržište kapitala«, rekao je Raduloviæ. Prema njegovoj ocjeni, problem može predstavljati i èinjenica da su upravo banke osnivaèi menadžerskog tima koji upravlja fondovima. On je kazao da u Crnoj Gori postoji lobi koji ne dozvoljava ulazak stranih investicija, ali nije želio precizirati na koga se odnose ove optužbe. (kraj) dmc / kmh