Podgorica, (MINA) – Odreðena rješenja Nacrta zakona o besplatnoj pravnoj pomoæi nijesu dobra jer praktièno znaèe monopol advokature na pružanje svih vrsta pravne pomoæi, smatraju u Forumu 2010. Smatraju da je zakonom neophodno omoguæiti struènim, nauènim i obrazovnim ustanovama, nevladinim organizacijama, sindikatima i drugim društvenim organizacijama da se bave pružanjem besplatne pravne pomoæi. “U tom sluèaju razvila bi se zdrava utakmica na polju pružanja pravne pomoæi koja bi morala rezultirati veæim stepenom kvaliteta u pružanju ovih usluga, što bi bio krajnji benefit za korisnike usluga pravne pomoæi”, navode iz Foruma. Oni navode da zakon o besplatnoj pravnoj pomoæi spada u red sistemskih zakona usled èijeg æe donošenja i implementacije graðani imati kvalitetniji pristup pravdi, što æe u znatnoj mjeri omoguæiti ostvarivanje ljudskih prava socijalno najugroženijih slojeva našeg društva. Dodaju da pravna pomoæ u modernom pravu nije stvar dobre volje države, nego ljudsko pravo praæeno obavezom države da je pruži. “Naš Ustav u èlanu 21 predviða da svako ima pravo na pravnu pomoæ. Pravnu pomoæ pruža advokatura, kao nezavisna i samostalna profesija, i druge službe.Pravna pomoæ može biti besplatna, u skladu sa zakonom”, navode iz Foruma 2010. Ustav u tom èlanu, kako napominju, navodi samo obavezne pružaoce, što znaèi da ne onemoguæava druge pravne subjekte da pružaju pravnu pomoæ. Ko su drugi pružaoci pravne pomoæi, i pod kojim uslovima oni pružaju pravnu pomoæ, to zavisi od zakonodavca. “Jedno od važnih pitanja našeg Nacrta zakona je ko pruža pravnu pomoæ? Po našem nacrtu Zakona pravnu pomoæ pružaju iskljuèivo advokati. Uporedno-pravo posmatrano ovim rješenjem zauzeli smo ekstremnu poziciju”, navode iz Foruma 2010. Takva rješenja postoje u Bugarskoj i Ruminiji dok je, kako ukazuju, druga ekstremna pozicija u Švedskoj i Finskoj gdje pravnu pomoæ pružaju sva lica za koje sud naðe da su za to sposobna. Ostale zemlje smještene su bliže jednom ili drugom rešenju. “Ovo praktièno znaèi monopol advokature na pružanje svih vrsta pravne pomoæi”, smatraju u Forumu 2010. Istièuæi da monopoli u bilo kojoj oblasti ne donose dobro graðanima, smatraju da “monopolska pozicija” advokata u crnogorskom nacrtu zakona nije dobro rješenje. “Zato što ovaj model može onemoguæiti transparentnost primjene zakona i zatvoriti ovaj proces za oèi javnosti, kako je to èinjeno u postupcima odbrana po službenoj dužnosti pred nadležnim sudovima”, kazali su iz Foruma. Takoðe, kako dodaju, na ovaj naèin se sprijeèava potrebnu konkurenciju u toj oblasti, koja je potrebna. U Forumu 2010 smatraju da je potrebno proširiti, kako krug pružaoca i pravne pomoæi, kao što je to u Srbiji i Hrvatskoj, tako i krug korisnika kao što je to u Njemaèkoj i Estoniji. “U tom kontekstu, potrebno je razmotriti moguænost da se odredbe ovog zakona ne shvate kao iskljuèivo siromaško pravo veæ da se obezbijedi moguænost prava na pomoæ bez obzira na imovinsko stanje, u vidu prava na pomoæ uz participaciju, naknadu samog korisnika, delimiènu ili cijelu, odmah ili uz kreditiranje”, navode iz Foruma 2010. Oni zakonodavcu predlažu da, ukoliko ostane pri rješenju da besplatnu pravnu pomoæ pružaju samo advokati, pruži moguænost korisnicima besplatne pravne pomoæi da sami izaberu advokata sa spiska advokata iz Registra advokata koji pružaju besplatnu pravnu pomoæ. “Koji æe shodno radnoj verziji zakona voditi Ministarstvo pravde, jer ovo rješenje veæ imamo u novom Zakoniku o kriviènom postupku u èlanu po kome okrivljeni može sam da izabere branioca iz redova advokata”, naveli su iz Foruma 2010. (kraj) mil