Moskva, 30. jul (Montena business) – Veliki dio kapitala najveæih ruskih privatnih banaka, osim u Sjedinjenim amerièkim državama, koncentrisan je u Crnoj Gori. Tu iznenaðujuæu èinjenicu otkrili su ovih dana moskovski novinari tragajuæi za odgovorom na pitanje gdje sve odlazi i gdje »odsjeda« ruski finansijski kapital. Kako prenosi zagrebaèki Vjesnik, službeno je potvrðeno da su ruske banke 1. aprila ove godine imale u amerièkim 3,8 milijardi USD, a u off-shore crnogorskim bankama 1,8 milijardi USD. Na treæem mjestu je Njemaèka gdje ruske banke trenutno imaju 1,1 milijardu USD, zatim Austrija i Velika Britanija, dok Švajcarska na toj rang listi zauzima tek šesto mjesto. Èinjenica da Crna Gora zauzima drugo mjesto u svijetu, meðu zemljama u kojima ruske banke drže svoj kapital postala je odmah i prvorazredno iznenaðenje za kremaljske politièare i njihove ekonomske savjetnike i to iz dva razloga. Prvi je što Crna Gora nije službeno proglašena off-shore zonom. Drugi je razlog što je 1,8 milijardi USD nesrazmjeran iznos prema trgovinskoj i robnoj razmjeni koju Rusija ima sa Crnom Gorom, odnosno SR jugoslavijom. U poreðenju sa bivšim jugoslovenskim republikama, a sada nezavisnim državama, SRJ je sa godišnjom robnom razmjenom u iznosu od oko 300 miliona USD na treæem mjestu, iza Hrvatske sa 450 i Slovenije sa 330 miliona USD. Meðu 30 najveæih ruskih banaka èak 15 ima poslovne odnose s jugoslovenskim, ili, prema službenim podacima, 18 odsto svojih finansijskih operacija s inostranim bankama ruske banke provode u Crnoj Gori. Neobiènu ljubav ruskih banaka i bankara prema Crnoj Gori objasnio je predstavnik moskovske MDM banke, koja na raèunima u SRJ ima trenutno 205 miliona USD. Porez na profit crnogorskih off-shore banaka je samo 2,5 odsto, a Crna Gora odnosno SRJ ima i sporazum s Rusijom kojim se iskljuèuje dvostruko oporezivanje. Uz to, finansijske operacije off-shore banaka ne podliježu nadzoru, a finansijska provjera pred Centralnom bankom Rusije nije obavezna ako dohodak banke ne prelazi 1,5 miliona USD ili profit nije veæi od 100 hiljada USD. Za direktora moskovske agencije Biznis i rejting Mihaila Matovnikova postoje samo dva objašnjenja neoèekivanog odlaska ruskog kapitala u Crnu Goru. Prvi je politièki, jer je ruski državni vrh zainteresovan za najraznovrsniju prisutnost svoje zemlje na Balkanu i posebno u SR Jugoslaviji. Naime, na popisu off-shore zona, za koje Centralna banka Rusije primjenjuje najstrože mjere nadzora, nalazi se 47 država i 23 teritorije, ali na njemu nema Crne Gore. Kada bi to tražio kremaljski državni vrh, Centralna banka Rusije stavila bi Crnu Goru na taj popis. Meðutim, Mihail Matovnikov ne iskljuèuje da u poslovno-politièkim krugovima Rusije Crna Gora ima jaki lobi. Dovoljno je podsjetiti da je za vrijeme posjeta Rusiji prije dvije i po godine predsjednik Crne Gore Milo Ðukanoviæ priredio u luksuznom moskovskom hotelu Balèuga-Kempinsky prijem koji je njegovu Republiku koštao najmanje 150 hiljada USD. Nakon prijema ruski bankarski kapital krenuo je u Crnu Goru, i taj protok novca je doživio kulminaciju u prošloj godini. Istina, za ruske bankare crnogorska offshore oaza sada je u opasnosti. Od 1. januara ove godine pooštreno je zakonodavstvo u SRJ i Crnoj Gori. Minimalni osnivaèki kapital za nove banke više nije 10 hiljada USD, veæ pet miliona DEM. Prema novih zakonima, od dionièara i menadžmenta traži se poslovanje po evropskim pravilima, i nema više moguænosti korištenja nominalnih direktora. Ipak, osnovane po starim pravilima, banke u Crnoj Gori moæi æe poslovati još sljedeæih 15 godina. Ipak, Mihail Matovnikov ne iskljuèuje moguænost da æe Crna Gora odnosno SR Jugoslavija, pod pritiskom Zapada morati skratiti taj rok. (kraj)