Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Narodna stranka Crne Gore (NS) upozorila je danas da ne postoje valjani uslovi za privatizaciju Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), jer prethodno treba precizno utvrditi velièinu, strukturu i osnov nastanka dugova kompanije. Crnogorska Vlada usvojila je u èetvrtak Strategiju privatizacije KAP-a, nakon dvadesetodnevne javne rasprave. Èlan predsjedništva NS Živko Pekoviæ ocijenio je da je u Crnoj Gori na djelu nekontrolisana »pljaèkaška privatizacija« bez preciznog utvrðivanja vrijednosti imovine pojedinih preduzeæa i njihovih obaveza. »Vlada nanosi ogromnu štetu graðanima prenoseæi dugove i socijalne probleme na sadašnje i buduæe generacije i tako kreira ekonomsku i svaku drugu buduænost«, rekao je Pekoviæ na konferenciji za novinare. On smatra da je prije privatizacije KAP-a trebalo napraviti projekciju uslova da ta kompanija posluje pozitivno, što nije bio sluèaj za 30 godina rada. »Treba ispitati kako su nastali dugovi KAP-a i kome kompanija od 1994. duguje oko 50 miliona EUR više nego što vrijedi«, tvrdi Pekoviæ. On je dodao da je dug KAP-a, kada je 1998. godine potpisan Ugovor o menadžmentu sa švajcarskim Glenkorom /Glencore/ bio procijenjen na 200 miliona USD, dok je on danas izmeðu 280 i 324 miliona USD. »Jedino bi struèna analiza dugova odgovarala KAP-u, povjeriocima i svima u Crnoj Gori, da bi se znalo od èega da se poène«, kazao je Pekoviæ. On je ocijenio zanimljivom nabavku anoda u prethodne dvije godine, koje su, prema Dijagnostièkom izvještaju Savjetnika za privatizaciju KAP-a BNP Paribasa /BNP Paribas/ plaæane 15 miliona USD više od cijene na svjetskom tržištu. »Oduševljeni smo velikodušnošæu Anoteka /Anotech/ koji je, kako tvrdi izvršni direktor KAP-a, umjesto ugovorenih 450 USD za tonu, fakturisao 400 USD. Predstavnici Vektre tvrde da bi KAP uvezenu tonu anoda plaæao oko 500 USD«, podsjetio je Pekoviæ. On je dodao da je Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) stalno subvencionisala KAP i da je tako gubila izmeðu deset i 15 miliona EUR godišnje. »Izuzetno je važna ekološka saglasnost i dozvola za rad, koju KAP od osnivanja nema. Ko æe platiti troškove sanacije i ekološke zaštite životne sredine za koju treba utrošiti do 40 miliona USD«, ocijenio je Pekoviæ. (kraj) nus/bvm/del