Podgorica, (MINA) – Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Ðukanoviæ ocijenio je veèeras da nije realno da u Crnoj Gori postoji jedna pravoslavna crkva. „Plašim se da to nije realno. Volio bih da jeste, jer bi to znaèilo da imamo jednu od pretpostavki za duhovno jedinstvo graðana pravoslavne vjeroispovjesti“, kazao je Ðukanoviæ Televiziji IN, ocjenjujuæi da nije specijalista za to pitanje i vjernik. On smatra da je važno da u ustavu i pravnom sistemu Crne Gore bude „odnjegovano ono što je evropska demokratska tekovina, a to je sloboda vjeroispovjesti“. „Sloboda vjeroispovjesti, prema mom razumijevanju, podrazumijeva pravo graðana da se u okviru vjerske zajednice opredjeljuju u kojoj æe crkvi zadovoljavati svoje interese, da li u nekoj od postojeæih, novoj ili obnovljenoj“, kazao je Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, veoma je restriktivan pristup odreðenih crkvenih krugova da se sloboda vjeroispovijesti završava u granicama onoga što su postojeæe kanonski priznate crkve. „Podržavam slobodu vjeroispovjesti u punom znaèenju te rijeèi. To znaèi da to pitanje mora biti uraðeno od strane države. Mislim da je to pitanje u kompetenciji države i po kanonskom i svjetovnom pravu“, rekao je Ðukanoviæ. „Ja sam za to da ustavom ili ako to ne uradimo njime, onda obavezno zakonom, nakon donošenja najvišeg pravnog akta, dosljedno uredi pitanje položaja crkve u pravnom sistemu“, naveo je on. Ðukanoviæ je negirao da se njegov stav o crkvi razlikuje od veæ saopštenih mišljenja predsjednika Crne Gore Filipa Vujanoviæa i potpredsjednika DPS-a Svetozara Maroviæa. „Ne bih rekao da je naš odnos prema tom pitanju potpuno konfliktan i nepomirljiv. Ima odreðenih specifiènosti u pristupu tom i nekim drugim pitanjima, ali ono oko èega se Maroviæ, Vujanoviæ i ja u potpunosti slažemo jeste da odnos prema ovom pitanju nikako ne može stvar politièkog volontarizma“, tvrdi Ðukanoviæ. Maroviæ je nedavno kazao da nije jedini koji vjeruje da je Crnoj Gori dovoljna jedna pravoslavna crkva koja æe okupljati sve pravoslavno vjerujeæe. Vujanoviæ je više puta ponovio da Crna Gora treba da bude sekularna država, koja æe dosljedno afirmisati i poštovati odvojenost države i crkve, kao i da to podrazumijeva da “država ne može arbitrirati u kanonskom ustrojstvu, niti odreðivati koja æe crkva biti kanonski priznata“. Ðukanoviæ je ponovio da je njegov predlog da zvanièan naziv jezika u ustavu bude izveden iz imena države. „Više puta sam govorio da naziv jezika nikada nije èisto jezièko pitanje. Pa ni srpskohrvatski jezik nije èisto lingvistièko pitanje, nego socio-lingvistièko i politièko“, naveo je on. Ðukanoviæ je podsjetio da je i u Novosadskom sporazumu, kojim je utvrðen naziv srpskohrvatskog jezika, kao jedna od moguænosti figurirala da se taj jezik nazove srpsko-crnogorsko-hrvatski. „Ne vidim nikakav problem da se jezik nazove državnim imenom. To bi i pravno, politièki i socio-lingvistièki bilo najispravnije“, zakljuèio je on. (kraj) del