Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Novi zakon o stranim ulaganjima uspostaviæe standarde koji æe Crnu Goru uèiniti privlaènijom za strane investitore, oèekuju u crnogorskoj Vladi. Radna verzija zakona o stranim ulaganjima objavljena je na internet stranici Vladinog Crnogorskog razvojnog foruma. Predloženi tekst garantuje nacionalni tretman stranim investitorima, štiti imovinu i daje im neogranièeno pravo raspolaganja uloženog novca i dobiti. U Crnoj Gori veæ postoji Zakon o stranim ulaganjima, ali je kako je ranije ocjenjivano iz Vlade, on nedovoljno štiti investitore. Aktuelni premijer a tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Ðukanoviæ je sredinom 2002. godine ocijenio da usvojeni Zakon o stranim ulaganjima “nije dovoljna garancija potencijalnim stranim investitorima da mogu dobiti sve što im pružaju druge države”. On je tada rekao da Crna Gora mora da ih zaštiti od posljedica “koje ih mogu zadesiti u državama kakva je Crna Gora, sklonim da uèestvuju u destrukciji svega što je novo, perspektivno i obeæavajuæe«. Radna verzija zakona definiše stranim ulaganjem privredno društvo u kojem je uèešæe inostranog kapitala najmanje 25 odsto. Strani investitor može biti svako fizièko lice koje je rezident ili državljanin druge države, kao i pravno lice osnovano i registrovano u skladu sa propisima druge zemlje. Strana država ili administrativna jedinica i pravno lice osnovano meðu-državnim ugovorom ili sporazumom takože se smatra stranim investitorom. Nacionalni tretman podrazumijeva da se privredna društva koja imaju status stranog ulaganja organizuju u skladu sa istim propisima koji važe za slièna domaæa. Strani ulagaèi imaæe ista prava na sticanje imovine kao i domaæa privredna društva. U sluèaju da imaju manjinski udio moæi æe da štite svoja prava na isti naèin kao i domaæi manjinski akcionari. Biæe zabranjeno oporezovanje stranih ulaganja na manje povoljan naèin od domaæih privrednih društava, a ulagaèima je dozvoljeno osnivanje podružnica, filijala i predstavništava na isti naèin i pod istim uslovima koja važe za crnogorske. Predviðeno je da državni organi mogu da traže od stranih ulagaèa izjavu o glavnim stranama u ugovoru i prirodi ulaganja samo u svrhu prikupljanja statistièkih podataka i identifikovanja i uporeðenja dobiti. Osim u preduzeæima za proizvodnju ili promet proizvoda vojne industrije, gdje je njihovo vlasništvo i pravo upravljanja ogranièeno na najviše 49 odsto, stranim ulagaèima æe biti dozvoljena potpuna kontrola u privrednim društvima. Oduzimanje imovine privrednom društvu koje ima tretman stranog ulaganja biæe moguæe samo u samo kada je to neophodno za primarne javne potrebe ili najlakši moguæi naèin da se zadovolje. Država æe imati moguænost da oduzme imovinu ako pri tome ne diskriminiše strano ulaganje i ako brzo i efektivno obezbijedi odgovarajuæu naknadu stranom ulagaèu. Ako nadležni organom utvrdi da mu je imovina oduzeta, strani ulagaè imaæe pravo na naknadu jednaku tržišnoj vrijednosti ulaganja u vrijeme prije oduzimanja. Ulagaèu æe osim naknade pripasti i kamata obraèunata po godišnjoj LIBOR stopi /London Interbank Offered Rate/ za period od dana oduzimanja do isplate. U sluèaju gubitka ili štete pretrpljene u vojnom konfliktu, revoluciji, vanrednom stanju, graðanskom ratu, nemirima ili sliènim situacijama, strani ulagaèi æe imati zaštitu koja nije manje povoljna nego za domaæa privredna društva. Strani ulagaèi æe biti obavezni da se pridržavaju principa Konvencije o pranju novca, istraživanju, zapljeni i konfiskaciji protivpravno steèene dobiti Savjeta Evrope, kao i o borbi protiv korupcije stranih državnih službenika u meðunarodnim poslovnim transakcijama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj. Za njih æe važiti i kriviènopravne i graðanskopravne konvencije o korupciji Savjeta Evrope. Kršenje tih propisa može biti razlog da strani investitori izgube pravo da posluju u Crnoj Gori. U sluèaju spora u vezi sa stranim ulaganjima nadležan je sud Crne Gore, ali je moguæ dogovor i o arbitraži. (kraj) dmc