Podgorica, (MINA) – Nevladine organizacije (NVO), njih sedam, smatraju da bi trebalo osnovati komisiju za praæenje primjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, u èijem bi sastavu bili i predstavnici NVO sektora, koji bi nadležnim ministrima podnosili svoje predloge i mišljenja. NVO Sigurna ženska kuæa, Akcija za ljudska prava ,SOS Nikšiæ, EKVISTA, Centar za graðansko obrazovanje, ANIMA i SOS Podgorica dostavili su crnogorskoj Skupštini amandmane na Predlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Oni smatraju da je samo manji dio njihovih predloga unijet u Predlog zakona. “I to ne i oni koji su, po našem mišljenju i po preporukama Ujedinjenih Nacija, kljuèni za efikasnu primjenu takvog zakona”, kaže se u saopštenju NVO. Meðu njihovim osnovnim predlozima je onaj o formiranju komisije za praæenje primjene zakona, koju bi èinilo devet èlanova, meðu kojima i predstavnici NVO sektora, a koja bi nadležnim ministrima podnosila prijedloge i mišljenja za unapreðenje primjene ovog i drugih zakona od znaèaja za zaštitu žrtava nasilja u porodici. “Takoðe, neophodno je i obezbijediti finansijsku podršku žrtvama nasilja i smatramo da u tom cilju treba predvidjeti osnivanje Fonda za podršku žrtvama domaæeg nasilja, za koji bi se sredstva izdvajala iz budžeta, od prekršajnih kazni i donacija”, navode iz NVO. Oni smatraju i da treba preciznije propisati obaveze državnih institucija za donošenje prateæih propisa za sprovoðenje zakona u razumnom roku. “Na primjer, u pogledu nove zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana, neophodno je propisati obavezu nadležnog ministra da u odreðenom roku donese podzakonske akte za odreðivanje i sprovoðenje te mjere”. Predstavnici NVO smatraju i da bi trebalo proširiti krug lica na koja se zakon primjenjuje i ukljuèiti osobe u emotivnoj vezi koja ne žive u istom domaæinstvu, ali i dodati zaštitne mjere ogranièavanje nasilniku prenosa zajednièke imovine, obezbjeðivanje žrtvi prava na privremeno korišæenje zajednièke imovine, obezbjeðivanje hitne finansijske podrške žrtvi i njenoj djeci. Trebalo bi i, kako smatraju u NVO, produžiti maksimalno trajanje zaštitne mjere udaljenje iz stana uèiniocu nasilja do dvije godine, umjesto predloženih šest mjeseci u skladu sa iskustvom Hrvatske. Tako bi se se, dodaju, omoguæilo izricanje mjere odgovarajuæeg trajanja koja bi omoguæila dovoljno vremena za reintegraciju žrtava, i zaštitu djece koja ne bi bila prinuðena da se sele za vrijeme školske godine. “U situacijama gdje je neophodno da se žrtva bez odlaganja zaštiti, skratiti rok za izricanje zaštitne mjere sa 48 na 24 èasa”, stoji u saopštenju. Oni smatraju da bi trebalo predvidjeti da redovni sud, a ne organ za prekršaje odluèuje o zaštitnim mjerama do konaène reforme organa za prekršaje u nezavisna sudska tijela, u skladu s evropskim standardima ljudskih prava. (kraj) boj