Podgorica, (MINA) – Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) saopštile su veèeras da država mora preuzeti odgovornost za to hoæe li istorija iz 90-tih biti preæutana ili dostupna mladim generacijama da je nauèe, kako je ne bi ponovili. Te organizacije su povodom odluke Savjeta za opšte obrazovanje da omoguæi nastavnicima istorije izbor izmeðu dva udžbenika za èetvrti razred gimnazije, saopštile da su saglasne da se nastavnicima istorije ne smije dozvoliti izbor izmeðu obrazovanja i neobrazovanja djece o istoriji 90-tih godina, raspadu SFR Jugoslavije i ulozi Crne Gore u ratovima na teritoriji Hrvatske i Bosne i Hercegovine (BiH). „Iako sve èinjenice o ratovima 90-tih javnosti još uvijek nijesu dostupne, posebno one o kriviènoj odgovornosti svih pojedinaca, ne mogu se zatvarati oèi pred opštepoznatim i nespornim èinjenicama koje se tièu uèešæa predstavnika Crne Gore u Vrhovnom savjetu odbrane SFRJ i SRJ“, navedeno je u saopštenju. Ne mogu se zanemariti, kako se dodaje, ni èinjenice koje se odnose na pravosnažne presude Haškog tribunala koje se tièu zloèina izvršenih na teritoriji Dubrovnika i BiH, kao i da se predsjednik Vlade Crne Gore izvinio za zloèine prilikom poslijeratne posjete Dubrovniku. „O tome da su u Crnoj Gori u toku suðenja po optužnicama za ratne zloèine, da je crnogorska Vlada prihvatila da obešteti žrtve ratnog zloèina deportacije izbjeglica iz Crne Gore", navedeno je u saopštenju. Nesporno je, kako je objašnjeno, da državno tužilaštvo istražuje odgovornost za zloèine izvršene u Bukovici. "Dužno je da i dalje istražuje i saraðuje sa kolegama u okruženju u istragama ratnih zloèina izvršenih na teritoriji Hrvatske i BiH u kojima su uèestvovali crnogorski državljani“. Dodaje se da je neèovjeèno i nepošteno „i prema nama i našim susjedima, a pogotovo prema onima koji su svoje najmilije izgubili u ratnim pohodima devedesetih“ pretvarati se da je Crna Gora tada živjela negdje drugo. „Neodgovorno je dozvoliti moguænost da se djeci o tome ne saopšte osnovne èinjenice koje moraju postati stvar opšte kulture i osnovnog obrazovanja. Sa èinjenicama nema kompromisa. Politika kompromisa dovela je do rata devedesetih i zloèina koji su poèinjeni u Crnoj Gori i regionu“, tvrde u HRA i ANIMA-i. (kraj) del