Podgorica, (MINA) – Odnosi Crne Gore i Srbije su dobri, ali bi mogli biti i bolji, ocijenio je veèeras srbijanski predsjednik Boris Tadiæ, navodeæi da oèekuje s uzbuðenjem predstojeæu podsjetu Podgorici. „Postoji serija pitanja na kojima saraðujemo, èini mi se jako dobro. Mislim da imamo dobru perspektivu u transportu i proizvodnji elektriène energije, kao i u zaštiti životne sredine“, kazao je Tadiæ u intervjuu Televiziji Crne Gore . On je odbacio komentare da postoji nerazumijevanje politièkih elita dvije zemlje. „Kao predsjednik Srbije imam najveæu moguæu fleksibilnost u razumijevanju razlièitih interesa, ali sam po Ustavu zadužen da branim interese graðana Srbije i tu ponekad dolazi do kolizije, prije svega kada je u pitanju Kosovo“. Tadiæ je kazao da o nekim drugim pitanjima nema suštinskih razlika i problema izmeðu dvije zemlje, dodajuæi da smatra da Srbija i Crna Gora mogu premostiti problem koji je nastao „u neslaganju na temi Kosova i Metohije“. „A i to pitanje je posebno senzitivno zbog jedne praktiène èinjenice. Ne govorim više samo o istoriji, floskulama o bliskosti srpskog i crnogorskog naroda, veæ o èinjenici da Crna Gora i Srbija imaju kao susjedne zemlje granicu koja je definisana naprostoru Kosova i Metohije, i to je praktièno pitanje i problem“, objasnio je on. Tadiæ je dodao da je to pitanje senzitivnije kad su u pitanju Crna Gora i Makedonije, nego priznanja Kosova nekih drugih država. On je kazao da su svi crnogorski zvaniènici dobrodošli u Srbiji i da oèekuje, nakon posjete predsjednika Filipa Vujanoviæa, da æe to uskoro uèiniti i premijer Milo Ðukanoviæ. Tadiæ je kazao da nikada u životu nije naljutio Vujanoviæa, niti on njega, dodajuæi da su njihovi odnosi odlièni od poèetka njihove saradnje. „Ali on štiti interese države Crne Gore, a ja Srbije, pa gdje se naðemo“. On je negirao da se tajno sastajao s Vujanoviæem. „Nemamo nijednog razloga da se tajno sastajemo. Uostalom ne znam šta bismo mogli tajno da prozborimo što ne bismo mogli javno“. Upitan da li je sluèaj Šariæ, i pominjanje u negativnom kontekstu Crne Gore po tom pitanju, plasiran zato što je Podgorica priznala Kosovo, Tadiæ je odgovorio da „kad bi to bilo tako, onda bi smo bili na nivou petogodišnjaka“. „Sluèaj Šariæ je dio naših meðunarodnih obaveza. Nije Srbija otkrila meðunarodnu organizovanu grupu koja švercuje narkotike, nego države koje imaju mnogo veæe organizacione i tehnièke kapacitete. Akcija hapšenja klana Šariæ i ostalih koji su ujedinjeni u globalni šverc narkotika, nema nikakave veze sa bilateralnim odnosima sa Crnom Gorom, veæ sa našim meðunarodnim obavezama“, tvrdi on. Tadiæ smatra da ne bi u središte bilateralnih odnosa Crne Gore i Srbije postavljati pitanje èiji je Šariæ državljanin, jer je to manje važno i potpuno izlišno. „Srbija to nije nijednog trenutka radila“ Na podsjeæanje novinara da je Crna Gora iz Beograda kritkovana da je glavni pokrovitelj organizovanog kriminala i da ne želi da uèestvuje u borbi protiv te pojave, Tadiæ je rekao da je „mislio na Crnu Goru u tom trenutku, kao jedinu zemlju koja ne pokazuje punu aktivnost u borbi protiv narko kartela“, onda bi to i rekao. „Mislio sam na mnoge zemlje u regionu koje nijesu pokazivale dovoljno nivo sardanje“ , dodao je on. Upitan znaèi li to da nije bilo nikakave politièke pozadine vezano za optužbe iz Srbije u sluèaju šariæ, Tadiæ je upitao „a kakva bi politièka pozadina bila“. „Srbija nema nikakav interes da bude integrisana u državnu zajednicu sa Crnom Gorom. Nakon referenduma u Crnoj Gori, kada bih ja kao predsjednik, pokrenuo to pitanje u Srbiji skoro niko ne bi glasao za taj proces. Interes Srbije je da ima najbolje moguæe odnose sa Crnom Gorom, kao i sa svim susjednim državama“, objasnio je on. Tadiæ je rekao i da niko ne može poricati postojanje crnogorske nacije i identiteta. On je negirao da je uticao na crnogorsku opoziciju da se ujedini. „Nikada nijednog trenutka se nijesam miješao u politièki nastup srpskih politièara u regionu. S kim æe oni praviti koaliciji i kakvu æe vladu oni formirati to je njihova stvar“. „Jedino što tražim od srpskih politièara i graðana srpske nacionalnosti jeste da budu lojalni svojoj državi, ali istovremeno da brane na legitiman i legalan naèin interese svog naroda. To znaèi indentitet, kulturu i jezik“, kazao je Tadiæ. (kraj) del