Podgorica, (MINA) – Vijeæe Višeg suda u Podgorici prihvatilo je predlog Tužilaštva i odredilo pritvor devetorici bivših službenika i funkcionera policije, optuženih za ratni zloèin u sluèaju deportacije bosanskih izbjeglica 1992. godine, javila je veèeras Televizija Vijesti. Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zloèina Vrhovnog državnog tužilaštva podiglo je optužnicu sa predlogom za odreðivanje pritvora protiv devet osoba zbog ratnog zloèina u sluèaju deportacije Muslimana i Srba iz Crne Gore 1992. godine. Optuženi su bivši pomoænici ministra unutrašnjih poslova za državnu i javnu bezbjednost Boško Bojoviæ i Milisav Markoviæ, naèelnik sektora za poslove bezbjednosti Službe državne bezbjednosti u Herceg Novom Radoje Radunoviæ, kao i Duško Bakraè operativni radnik u Sektoru te službe. Optuženi su i rukovodilac Sektora za poslove službe državne bezbjednosti u Ulcinju Božidar Stojoviæ, naèelnik Centra bezbjednosi i stanice milicije u Herceg Novom, Milorad Ivanoviæ i Milorad Šljivanèanin. Optužnica je podignuta i protiv naèelnika Centra bezbjednosti Bar Branka Bujiæa i naèelnika Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj Sretena Glendže. Svi su optuženi zbog kriviènog djela ratni zloèin protiv civilnog stanovništva iz èlana 142 stav 1 Kriviènog zakona Savezne Republike Jugoslavije. Okrivljenima se na teret stavlja da su tokom maja 1992. godine u Podgorici, Herceg Novom, Baru i Ulcinju, kršeæi pravila meðunarodnog prava, nezakonito preseljavali civilno stanovništvo - državljane Bosne i Hercegovine (BiH), muslimanske i srpske nacionalnosti koji su imali status "izbjeglice". Oni su to èinili izvršavajuæi naredbu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova, pokojnog Pavla Bulatoviæa, zajednièkim aktivnostima službe državne i javne bezbjednosti. Optuženi su protivpravno uhapsili i više puta prinudno preselili 79 osoba, državljana BiH, i predali ih radnicima Sekretarijata za unutrašnje poslove Sokolac, Srebrenica i Foèa, kao i Kazneno-popravnom domu Foèa. Vrhovno državo tužilaštvo je, s obzirom da je krivièno djelo ratni zloèin protiv civilnog stanovništva teška povreda normi meðunarodnog prava i da je u Kriviènom zakonu inkriminisano kao jedno od najtežih kriviènih djela, predložilo odreðivanje pritvora, pritom posebno cijeneæi okolnosti pod kojima je djelo izvršeno i njegove posljedice. (kraj) del/žug/gop