• ponedjeljak, 04 avgust 2025

Poèela rasprava o kriznom porezu

Poèela rasprava o kriznom porezu
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – U Skupštini je danas poèela rasprava o Predlogu dopuna zakona o porezu na dohodak fizièkih lica kojim je predviðeno dodatno oporezivanje zarada. Prije poèetka zasjedanja, nekoliko stotina graðana se okupilo ispred zgrade parlamenta protestujuæi protiv usvajanja kriznog poreza, kojim je bilo predviðeno dodatno oporezivanje od tri odsto zarada preko 400 EUR bruto, odnosno 268 EUR neto. Meðutim, poslanici vladajuæe koalicije predložili su da se bruto zarade ispod 720 EUR ne oporezuju dodatno, a da se na sve preko tog iznosa primijeni stopa poreza na dohodak od 15 odsto, što je za Ministarstvo finansija prihvatljivo. Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jeliæ i Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehoviæ predložili su na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet da se oporezuju zarade iznad 720 EUR bruto, odnosno 479 EUR neto i primijeni poreska stopa od 15 odsto na iznose iznad tog nivoa. Ministar finansija, Radoje Žugiæ, objasnio je na sjednici Skupštine da je krizni porez nepopularna mjera, dio seta mjera fiskalnog prilagoðavanja koje se posmatraju u kontekstu puta prema održivim javnim finansijama, kako ne bi ostavili buduæim generacijama teret javnog duga. »Znamo da nivo zarada, posebno penzija, nije tog stepena da bi omoguæio veæi životni standard, meðutim pravovremene fiskalne reforme mogu dovesti do poveæanja standarda«, rekao je Žugiæ. On tvrdi da æe mjere zaštiti kategorije sa najnižim primanjima. U cilju sprovoðenja dodatnih mjera fiskalnog prilagoðavanja, Vlada je predložila i izmjene i dopune zakona o hartijama od vrijednosti, o energetici, o osiguranju, o elektronskim komunikacijama, o ljekovima i o elektronskim medijima. Izmjenama i dopunama tih zakona predviðeno je da regulatori - Komisija za hartije od vrijednosti, Regulatorna agencije za energetiku, kao i agencije za nadzor osiguranja, za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, za ljekove i medicinska sredstva i elektronske medije da uplaæuju u budžet višak prihoda koju ostvaruju, u cilju smanjenja negativnih efekata krize. Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da sa Centralnom bankom (CBCG) izmijeni Protokol kojim æe se i ta institucija obavezati da višak prihoda nad rashodima transferiše u državni budžet. (kraj) bvm