Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori regionalne sanitarne deponije ne treba da budu jedino rješenje za upravljanje otpadom, a dvije postojeæe su i više nego dovoljne, ocijenio je izvršni direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Peroviæ, navodeæi da treba omoguæiti primjenu savremenijih tehnoloških rješenja. Državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Daliborka Pejoviæ rekla je ranije da je Vlada odustala od projekta gradnje sedam sanitarnih deponija, i navela da, pored dvije postojeæe deponije, u tom resoru razmišljaju o formiranju treæe na sjeveru. „Naš stav je da su regionalne sanitarne deponije prevaziðen model i da u obzir treba uzeti nova tehnološka rješenja, koja se primjenjuju u svijetu i koja bi mogla biti primjenjiva i kod nas, imajuæi u vidu sve specifiènosti koje Crna Gora ima kao mali sistem, ali i ustavno opredjeljenje ekološke države“, kazao je Peroviæ agenciji MINA. On je podsjetio da su regionane sanitarne deponije bile kao adekvatna rješenja predlagana prije više od deset godina, navodeæi da je u meðuvremenu nauka otišla znaèajno dalje. „Otpad se koristi za razlièite svrhe, izmeðu ostalog i kao energent, pa i to treba u vidu“, kazao je Peroviæ. On je pojasnio da se lokacije za deponije biraju po važeæim zakonskim i podzakonskim aktima, i sve što je u skladu sa tim, kako je naveo, je pravo rješenje, „naroèito ako i zainteresovana javnost kroz javnu raspravu podrži takva rješenja“. Peroviæ je ukazao da su se u Crnoj Gori dešavale manipulacije javnosti kada su u pitanju lokacije za deponije, netransparentne javne rasprave, loša projektna dokumentacija, neutemeljene ekspetize. „Za to su najbolji primjer Vasove vode, zbog kojih se mijenja i prvobitni projekat, i Pravilnik o izboru lokacije pa i Zakon, samo da bi se pokušala loše izabrana lokacija uvesti u zakonski okvir. I na kraju ni to nije uspjelo“, naveo je on. Peroviæ je rekao da u Ozonu smatraju da je kljuèna stvar kada su u pitanju deponije,promjena pristupa problemu, i to dijametralno suprotno od onog do sada. „Treba odmah krenuti sa efikasnom i neselektivnom primjenom zakona, uz podsticajne mjere i konstantu edukaciju svih segmenata društva, jer je otpad nešto što se iskljuèivo mora posmatrati kao resurs, a ne kao do sada nepremostiva prepreka“, kazao je on. Peroviæ smatra da treba postaviti nove ljudi na kljuènim mjestima, kako bi se, kako je naveo, unijela i nova energija, ideje i entuzijazam, „umjesto dosadašnje demagogije, sujete i neuvažavanja drugaèijeg mišljenja“. U nevladinoj organizaciji Grin houm /Green Home/ smatraju da se nadležne institucije u Crnoj Gori moraju hitno i ozbiljno pozabaviti pitanjem racionalizacije sanitarnih deponija. Koordinator programa za životnu sredinu u Grin houmu Nataša Kovaèeviæ ocijenila je da pristup smanjenja broja planiranih deponija mora pratiti i ozbiljan plan i intervencija smanjenja kolièina otpada, koji se mora sanitarno deponovati. “Odgovor na pitanje koliko bi Crna Gora trebala da ima deponija, zahtijeva ozbiljnu ekonomsku, ekološku i socijalnu analizu, pri èemu ulazni podaci trebaju biti dobrog kvaliteta, ukljuèiti ne samo nacionalne nego regionalne i evropske trendove“, kazala je Kovaèeviæ agenciji MINA. Ona smatra da se pitanje otpada se ne može rješavati izgradnjom novih deponija. „Da živimo u zakonodavno i sistemski dobro organizovanoj državi do sada bismo imali uspostavljen sistem primarne i sekundarne selekcije otpada u domaæinstvima sto bi umanjilo potrebe za odlaganje otpada za 50 odsto i u industriji za 70 odsto, kako naš zakon i nalaže“, rekla je Kovaèeviæ. Ona je pojasnila da bi to bi podrazumijevalo više reciklažnih dvorišta i uspostavljanje sistema naknade i plasiranja otpada kao sekundarne sirovine na tržište, navodeæi da bi to sveukupno uticalo na produženje vijeka trajanja postojeæih deponija i smanjilo potrebu izgradnje novih. „Uz primjenu dosadašnje prakse upravljanja otpadom problemi deponovanja otpada se neæe riješiti sa jednom sanitarnom deponijom, posebno dokle je prisutan nedostatak politièke volje da se uðe u srž problema i krene u sistemsku i operativnu reformu na nacionalnom i lokalnom nivou, kada je rijeè o upravljanju otpadom”, ocijenila je Kovaèeviæ. Prema njenim rijeèima, lokacije za deponovanje otpada treba da zadovolje ekološke i ekonomske parametre i pri tom, kako je navela, predstavljaju stvar društvenog konsenzusa koji se mora poštovati. Kovaèeviæ smatra da Crna Gora mora promijeniti pristup upravljanja otpadom kroz reciklažu otpada kojoj mora prethoditi primarna i sekundarna selekcija u domaæinstvima i industriji. „Osim što æe se obezbijediti duži vijek korišæenja postojeæih sanitarnih deponija, država i graðani æe ostvariti ekonomsku dobit prodajom reciklažne sirovine i ostvariti ekonomske uštede”, kazala je ona. Ona je pojasnila da reciklaža pomaže u sprjeèavanju zagaðenja životne sredine štedi energiju i prirodne resurse, pri èemu se smanjuje kolièina otpada koja se šalje na deponije. (kraj) teo/boj