Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ministarstvo finansija je, zbog poveæanja naknade za raèun otvoren u svrhu držanja zlata kod Credit Suisse banke, pokrenulo pregovore za obezbjeðenje povoljnijih uslova za njegovo održavanje. Ministarstvo finansija je, u aprilu 2012. godine, realizovalo aranžman sa Credit Suisse bankom u visini od 150 miliona EUR. Navedeni aranžman realizovan je u obliku emisije obaveznice. Tom prilikom izdate su dvije obveznice, jedna u visini od 30 miliona EUR, a druga od 120 miliona. Obveznica od 30 miliona EUR, obezbijeðena je zlatom, dok je druga neobezbijeðena. Aranžman je zakljuèen na pet godina, uz kamatnu stopu 12-omjeseèni Euribor plus 6,5 odsto margina. “Predviðeno je da se obezbijeðeni dio vrati nakon isteka pete godine, dok æe otplata neobezbijeðenih sredstava, poèeti nakon 24 mjeseènog grejs perioda, uz godišnju otplatu obveznice”, navedeno je u Informaciji o potrebi izmjene odreðenih ugovora koji se odnose na izdavanje obezbijeðenih obveznica sa varijabilnom kamatnom stopom koje dospijevaju 2017. godine, u ukupnom iznosu od 30 miliona EUR, koja je realizovana u aprilu 2012. Pored navedenih obaveza, kako se dodaje u Informaciji koju je danas razmatrala Vlada, dio koji treba pokrivati u toku aranžmana jeste i plaæanje naknade za raèunu otvoren u svrhu držanja zlata. Obaveza je iznosila 0,05 odsto iznosa zlata, obraèunavala se u dolarima i plaæala se mjeseèno. Na osnovu obraèunate naknade, Ministarstvo finansija je plaæalo mjeseèno 1,6 hiljada do 2,2 hiljade USD, što je zavisilo od kretanje cijene zlata na meðunarodnom tržištu. Meðutim, Ministarstvo finansija obaviješteno da se zbog promjene pravila koje je donijela Evropska centralna banka, a vezana su za pitanje u regulaciji finansijskih instrumenata Bazel III, od maja prošle godine, znaèajno je promijenjen obraèun naknade za održavanje raèuna plemenitih metala. Uslijed ovih promjena troškovi održavanja raèuna koji se odnose na zlato znaèajno su poveæani tako da se, u ovom dijelu, primjenjuje novi obraèun koji iznosi 0,5 odsto i koji je deset puta veæi u odnosu da dosadašnji obraèun. Novim obraèunom naknade za držanje ovog tipa raèuna, potrebno je izdvojiti oko 22 hiljade USD. Uslije ovih naglih poveæanja, Ministarstvo finansija je pokrenulo pregovore kako bi se obezbijedili povoljniji uslovi za održavanje ovog tipa raèuna. U tom dijelu Ministarstvu finansija je ponuðena opcija da se otvori nova vrsta raèuna na kojem bi stojalo zlato i èije bi održavanje bilo znaèajno jeftinije i kretalo bi se oko pet hiljada USD mjeseèno. U ovom sluèaju umjesto dosadašnje naknade, za održavanje zlata, u visini od 0,5 odsto, bila bi korišæena naknada od 0,1 odsto, koja se primjenjuje na ovu vrstu raèuna. “Razlika u ova dva raèuna ogleda se u tome, što se u sluèaju postojeæeg prava zaloge na raèunu nalazi priznanica koja glasi na zlato, dok bi se u predloženom sluèaju na raèunu nalazilo samo zlato u fizièkom smislu, odnosno nalazilo se u trezoru banke”, objasnili su iz Ministarstva. U vezi sa tim, u skladu sa postpojeæim aranžmanom Credit Suisse, u ovom trenutku, ima pravo na priznanicu koja je stavljena na zlatonosnom raèunu u ovoj banci i koja glasi na ukupan iznos zlata približno 38,48 hiljada finih trojnih unci, dok bi u predloženom aranžman Credit Suisse ima pravo da fizièki drži zlato u svom depozitu. U pravima i obavezama Crne Gore, u odnosu na deponovano zlato, razlika u ova dva raèuna ogleda se u pravima banke u sluèaju kršenja ugovora , odnosno neispunjenja obaveza Crne Gore koji su definisani ugovornom dokumentacijom. U sluèaju postojeæeg ugovornog aranžmana, ukoliko bi se desio neki od sluèajeva kršenja ugovora, a Crna Gora ne bi bila u moguænosti da otplati kredit, Credit Suisse bi imao pravo da raspolaže priznanicom i da proda priznanicu koja glasi na zlato. U tom dijelu, Credit Suisse bi iz visine iznosa prodatog zlata naplatio sva potraživanja, dok bi ostala sredstva, nakon podmirenja duga, bila vraæena Crnoj Gori. U sluèaju zakljuèenja novog aranžmana, Banka æe biti u moguænosti da naveden zlato proda, da se iz sredstava prodaje naplati, a da preostala sredstva vrati Crnoj Gori. U tom dijelu, Credit Suisse bi imao pravo na zlato u fizièkom smislu, i na njegov u prodaju, dok bi i u ovom sluèaju bio u obavezi da sredstva, koja preostanu nakon prodaje, vrati Crnoj Gori. U pogledu svih ostalih pava i obaveza, ona bi ostala kao što su bila i u aranžmanu koji se sada primjenjuje. (kraj) bvm