Prodi predao upitnik za pristup EU
- Prodi predao upitnik za pristup EU
- Post By kristina
- 17:48, 1 oktobar, 2004

Skoplje, (MINA-BUSINESS/HINA) - Predsjednik Evropske komisije Romano Prodi predao je danas u Skoplju upitnik sa pitanjima na koje Makedonija mora odgovoriti u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) i dobijanja statusa kandidata.
»Evropa se nije zaustavila na Zagrebu. Evo je i u Skoplju, jer želi da te zemlje, kao i ostale na Balkanu vidi jednog dana u svojim redovima«, rekao Prodi predajuæi makedonskom premijeru upitnik o politièkom i ekonomskom stanju Makedonije.
On je, obraæajuæi se poslanicima makedonskog parlamenta, rekao da je EU politièki mnogo uložila u Makedoniju i region.
Prodi tvrdi da Makedonija, kao i ostale zemlje, mora zaslužiti èlanstvo okonèanjem reformi u politièkom i ekonomskom sektoru, ukljuèujuæi i sprovoðenje Ohridskog ugovora i decentralizacije.
»Decentralizacija nije podjela ili slabljenje zemlje i vjerujem da su makedonski graðani svjesni posljedica referenduma o decentralizaciji. Ovo je trenutak koji vas vodi ka stabilnosti i prosperitetu ili u prošlost«, ocijenio je on.
Prodijeva poruka, kao i brojnih predstavnika meðunarodne zajednice, koji borave u Makedoniji, ukazuje da je glavni uslov da bi Makedonija postala kandidat za èlanstvo u EU, pa i NATO, sprovoðenje Zakona o teritorijalnoj organizaciji.
Taj zakon, koji je ljetos je usvojio makedonski parlament, izazvao je snažno negodovanje Makedonaca i ostalih etnièkih zajednica, osim Albanaca.
Ta reakcija rezultirala je sazivanjem referenduma koji æe biti održan 7. novembra, a na kojem æe se graðani izjasniti da li podržavaju dosadašnju terotorijalnu organizaciju zemlje ili su za novi predlog, koji je ocjenjen kao snaženje uticaja albanske manjine u lokalnim zajednicama.
Ako referendum uspije ostala bi sadašnja teritorijalna organizacija opština, èime bi, smatra aktualna vlast i meðunarodna zajednica, put ka EU bio usporen.
Nova teritorijalna organizacija dio je Ohridskog ugovora postignutog nakon oružanog sukoba 2001. godine sa albanskim ekstremistima u Makedoniji.
Protivnici novog Zakona, meðutim, tvrde da Ohridskim ugovorom nije odreðena takva teritorijalna podjela, nego se njime samo sugeriše nova teritorijalna organizacija zemlje.
Oni smatraju da je novi zakon rezultat cjenkanja unutar vladajuæe koalicije, sastavljene od dvije makedonske i jedne albanske stranke, i vraæanje duga Albancima za to što je Branko Crvenkovski izabran za predsjednika države uz njihovu pomoæ.
Oni ocjenjuju da se novim zakonom albanizuje zapadna Makedonija i polovina Skoplja, što je, upozoravaju, uvod u federalizaciju i podjelu zemlje.
(kraj) del/dmc