Podgorica, (MINA) - U Crnoj Gori je govor mržnje postao dio javnog diskursa, a politizovane institucije ne uspijevaju da zaštite ljudska prava i sprovedu zakone, ocijenjeno je na konferenciji “Dezinformacije i ljudska prava: Kome smeta jednakost” koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT). 

 

Kako je saopšteno iz te nevladine organizacije, na panelu “Dok Ustav garantuje, mržnja govori: Ko nam štiti prava” upozoreno je da se u društvu normalizuje neprimjeren govor, dok se odgovornost prebacuje između institucija, što ugrožava ljudska prava i demokratiju.

 

Glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Dina Knežević, kazala je da u instituciji ombudsmana tu temu smatraju gorućom u društvu. 

 

Prema njenim riječima, istraživanja su pokazala da su upravo žene i LGBTIQ zajednica najviše pogođene dezinformacijama. 

 

“Iz godine u godinu imamo porast govora mržnje, a uvijek su na meti LGBTIQ, ranjive kategorije, nacionalne i etničke manjine i svakako žene”, rekla je Knežević. 

 

Najveći problem je, kako je rekla Knežević, u nepoznavanju zakonodavnih normi, ali i samog instituta slobode izražavanja i njegovog najgoreg antipoda - govora mržnje i nedovoljnog broja edukacija. 

 

Ona je, govoreći o slučajevima veličanja četničkog pokreta od Srpske pravoslavne crkve (SPC), i šta je uloga Zaštitinika, kazala je da oni imaju trojaku ulogu - reaktivnu, proaktivnu i edukativnu.

 

"U ovakvim slučajevima, Zaštitinik daje najbolji mehanizam reaktivne uloge. Mi možemo pokrenuti postupak, ali taj postupak traje i mora se tražiti izjašnjenje druge strane, što ako stavite u kontekst govora mržnje, izaziva da eskalira u drugi vid nasilja i izostane pravovremena rekacija”, navela je Knežević.

 

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša ocijenio je da je društvo u ozbiljnom problemu, jer su, kako je rekao, sve više prisutni narativi govora mržnje, nasilja, rehabilitacije ratnih zločinaca.

 

“Kad ste u sistemu zapljusnuti takvim narativom, onda imamo rezultat koji imamo. Odomaćio se govor mržnje i postao dio diskursa. Skupština ne doprinosi da se poboljšaju stvari”, kazao je Mugoša. 

 

On je istakao da u parlamentu ima dosta neprimjernog govora, koji je određenom dijelu građana prihvatljiv, dok su, kako je rekao, oni koji afirmišu kulturu dijaloga ostavljeni po strani, etiketirani kao dosadni.

 

Govoreći o incidentu na Džada film festu, kada je grupa mladića prekinula projekciju jer je film bio na albanskom jeziku, Mugoša je kazao da su reakcije iz vlasti na to ili izostale ili bile proračunate kako ne bi nikoga uvrijedile, iako je taj događaj, kako je naveo, “zastiđe”.  

 

Potpredsjednica Građanskog pokreta URA, Ana Novaković Đurović je, govoreći o uzrocima stanja u društvu, kazala da fali poznavanja materije.

 

Ona je dodala da u zakonskom okviru predstoji čitav niz aktivnosti da bi trebale biti usklađene sa praksama Evropske unije. 

 

Suština je, kako je kazala Novaković Đurović, u funkcionisanju institucija, a najveći problem je njihova politizacija.

 

“Ne možemo govoriti o sistemu u kome su ljudska prava zaštićena ako imamo postavljanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đuišiću, a kao odgovor dobiti prebacivanje odgovornosti između Uprave policije i tužilaštva. Svjedočimo odsustvu spremnosi institucija da sprovedu zakone”, ocijenila je Novaković Đurović.

 

Ona smatra da je primjena zakona u Crnoj Gori u vezi sa političkom voljom.

 

“I u ovom primjeru vidimo politizaciju kompletnog incidenta, odnosno nemogućnost institucija da se odupru političkom uticaju. Za premijera je ovo seoska tema, a ta tema podriva građansko društvo i ono što je temelj demokratije, a to su ljudska prava”, navela je Novaković Đurović.

 

Prema njenim riječima, drugi problem je odustvo razumijevanja donosilaca odluka šta su ljudska prava. 

 

Novaković Đurović je ociijenila da teme koje se tiču ljudskih prava treba da budu zastupljena na svim nivoima. 

 

Ona smatra da je u političkim procesima nesporna uloga SPC, ali i u izazivanju nacionalne i vjerske mržnje. 

 

“Vladajuća većina se plaši suprotstavljanja SPC-u, čiji su predstavnici prisustvovali podizanju spomenika Pavlu Đurišiću”, navela je Novaković Đurović. 

(kraj) tam/gop