Podgorica, (MINA) – Predsjednik Narodne stranke (NS) Dragan Šoæ izjavio je danas da æe ta stranka pokrenuti u parlamentu raspravu o pismu podrške crnogorskog premijera Mila Ðukanoviæa amerièkom predsjedniku Džordžu Bušu i njegovoj interpretatiji, koju je dao šef diplomatije Crne Gore Dragiša Burzan. »Javnost, ne samo naša, nego i evropska, protumaèili su to pismo kao podršku amerièkom insistiranju da sa režimom Sadama Huseina obraèuna po kratkom postupku, protiv èega je znaèajan dio Evropske unije (EU)«, rekao je Šoæ u intervjuu agenciji MINA. Takvom tumaèenju, prema njegovom mišljenju doprinijela je Burzanova interpretacija tog pisma. »Burzan je tu podršku interpretirao upravo u smislu u kojem je protumaèio i francuski predsjednik Žak Širak i oštro reagovao na sliène poruke iz zemalja jugoistoène Evrope koje èekaju ulazak u EU«, naveo je Šoæ. »Da li smo baš mi trebali da se nameæemo i žurimo, da li je baš neko prozivao Crnu Goru, ili je to pismo proizvod pritiska i traženja amerièke strane? Pouzdano znam da nije, da je pismo iznenadilo i Ameriku«, rekao je on. Prema njegovom mišljenju, ovo je ponavljanje istorijske situacije kad je knjaz crnogorski Nikola, u znak solidarnosti sa Rusijom, objavio rat japanskom carstvu, poèetkom 20 vijeka. »Crna Gora je punih 90 godina nakon Rusije sklopila mir sa Japanom. Taj detalj govori, ne o mudrosti, nego o megalomaniji jedne male države i udvorištvu njenog vladara. Ne treba da se svaðamo sa SAD, ali ni sa EU. Mi smo dio Evrope i naši odnosi sa SAD u mnogome zavise od odnosa sa EU«, rekao je Šoæ. On se zapitao koja se politièka pamet odluèila na ovakav gest i da li æe Crna Gora profitirati time što æe poslati pismo predsjedniku SAD i izazvati gnijev kljuènih zemalja u EU. "Reakcije evropske javnosti su jasne i naglašene kroz demonstracije koje okupljaju milione ljudi u velikim evropskim centrima«, istakao je Šoæ. On je dodao je oèekivao da smo shvatili da treba da brinemo o sebi i da se ne svaðamo sa velikim silama posebno ako to niko od nas ne traži. MINA: Kakav je stav NS o predsjednièkom kandidatu Koalicije Zajedno za promjene (ZZP) ? MINA: NS smatra da opozicija, podrazumijevamo koaliciju ZZP i Liberalni savez (LS), treba da pokuša doæi do dogovora o jednom predsjednièkom kandidatu. To je jedini naèin da se dobiju izbori, s tim što je legitimno pravo svake stranke da ponudi ostalima njegovo ime. Bilo kakva stranaèka nadgornjavanja u smislu insistiranja na svom kandidatu, ili pristup predsjednièkim izborima kao prilici da se kroz broj glasova mjeri snaga stranke, bila bi veoma pogrešna. NS je otvorena da sasluša sve predloge, procijeni i da mišljenje o njima. Biraèi koji su naklonjeni opoziciji neæe imati previše razumijevanja za insistiranje na stranaèkim kandidatima po svaku cijenu, niti za odugovlaèenje donošenja odluke opozicije o kandidatu. Vladajuæa struktura je u velikoj prednosti, a mi smo izgubili poprilièno vremena. Bojim se da ulazimo u rizik da dalje otezanje i nesporazumi oko tog pitanja vode ka zakljuèku da su oni koji su odgovorni za to nesvjesni i da rade u korist režima. MINA: Pošto predstoji usklaðivanje crnogorskog Ustava sa Ustavnom poveljom, da li Ustav treba dopuniti ili potpuno promijeniti? ŠOÆ: Da li æe se Ustav mijenjati kroz amandmane ili æe se donijeti novi, stvar je politièkog dogovora i odluke. NS se zalaže za donošenje potpuno novog ustava. To je prilika da, nakon deset godina, preispitamo dosadašnju praksu, doradimo neke institucije, ili uvedemo nove, kao što je ombudsman. To je prilika da razmislimo o strukturi vlasti i naèinu njenog izbora. Sve bi to moglo da se obavi amandmanima, ali radi se krupnom zahvatu i logièno bi bilo da to bude novi ustav. MINA: Da li je i naèin promjene važeæeg Ustava stvar dogovora? ŠOÆ: Apsolutno ne, jer je ta procedura propisana samim Ustavom. Jasno je reèeno da se Ustav mijenja dvotreæinskom veæinom svih poslanika, bez obzira da li su promjene manjeg obima, pa ne zahtijevaju nove izbore, ili obrnuto. Sve najave iz redova vladajuæih partija, koje nijesu za sada došle do nivoa zvaniènog politièkog stava, da æe se Ustav mijenjati prostom veæinom, ne samo da su pravno nevalidne, nego su politièki veoma opasne. To može biti motiv, a za NS æe sigurno biti, da ocijenimo da je to grubo kršenje Ustava i apsolutno neustavno ponašanje. To bi znaèilo uvoðenje Crne Gore u neustavno stanje i izazvalo bi napuštanje parlamenta, odnosno prelazak na vanparlamentaru politièku borbu. Mi to ne želimo, a mislim da to ne treba ni vladajuæoj partiji. MINA: Lider LS Miodrag Živkoviæ oèekuje da æe ustavne promjene rezultirati novim izborima. Kakav je stav NS? ŠOÆ: To bi bilo logièno. Bez obzira što je Srbija i Crna Gora jedan pravni subjekt i u pravnom smislu kontinuitet SRJ, u strukturi te državne zajednice je došlo do krupnih promjena. To zahtijeva temeljnu promjenu Ustava Crne Gore, koja podrazumijeva nove izbore, ne za to što mi politièki mislimo, nego zato što Ustav nalaže da se temeljne osnove tog dokumenta ne mogu obavljati rutinski. Procedura podrazumijeva da promjene Ustava donese jedan parlamentarni saziv, da se raspišu izbori i da nova skupština potvrditi novi ustav. Dakle, Ustavom je predviðena dvostruka provjera konsenzusa oko promjene tog dokumenta – poslanika i graðana. MINA: U parlamentu je, usvajanjem Povelje o ljudskim i manjinskim pravima otvoreno pitanje naziva manjinskih naroda. Drugo otvoreno pitanje je – ko su manjine u Crnoj Gori? ŠOÆ: Odgovor na ta pitanja do sada nije dat. Izlaskom iz komunistièkog i prelaskom na formalno demokratski sistem, to otvoreno pitanje je zaobiðeno. Nakon deset godina pokazuje se da se to više ne može rješavati formalnim pozivanjem na standarde Evrope, nego da moramo da uðemo u osjetljivu materiju definisanja manjina. A to podrazumijeva definisanje veæine. NS debatu o toj Povelji smatra tek prvim korakom i tu æemo prièu otvoriti kad budemo mijenjali Ustav. Treba da prevaziðemo frustracije po kojima naziv manjina shvaæamo kao uvredu. Manjina je tehnièki termin, koji se oznaèava matematièki odnos u jednom društvu po nekom kriterijumu. Ako hoæemo da unosimo odredbe o zaštiti manjinskih prava, moramo definisati ko su manjine, koja njihova prava želimo da štitimo i koji su mehanizmi zaštite. To podrazumijeva popis stanovništva, koji neopravdano kasni. Mi sada govorimo o pravoslavnom biraèkom tijelu, jer ne možemo da se složimo oko nacionalnog identiteta. Bježeæi od toga, a pošto se slažemo da je veæinsko stanovništvo pravoslavno, ne želimo da ga imenujemo nacionalno. Stav NS je poznat - Crnogorci su, sa svim svojim posebnostima, dio srpskog nacionalnog korpusa. Neko smatra da su Crnogorci poseban narod i to mi ne smeta. Ali smeta mi bježanje od identifikovanja nacionalne pripadnosti stanovništva Crne Gore. Pripadnosti jednoj religiji nije kljuèni elemenat nacionalnog opredjeljenja. (kraj) jrb/sim