Beograd/Podgorica – U pismu koje je danas uputila potpisnicima beogradskog Sporazuma, Komisija za pisanje ustavne povelje je konstatovala da razlike koje su se pojavile u radu potkomisije nijesu prevaziðene. U pismu se navodi da je tokom osmonedjeljnog rada saèinjen radni tekst ustavne povelje, sa brojnim alternativama. »Sada je potreban dodatni napor politièkih volja u traženju prihvatljivih rješenja. To bi èlanovima Ustavne komisije omoguæilo ubrzano usaglašavanje«, kaže se u pismu koje su potpisali predsjedavajuæi Komisijom Dragoljub Miæunoviæ i kopredsjednici Srða Božoviæ, Boško Ristiæ, Dragan Joèiæ, Zoran Žižiæ i Dragan Kujoviæ. Kako se navodi, razlike koje su zastupljene u radnom tekstu rezultat su razlièitih politièkih stavova o državnoj zajednici, koji su postojali i prije potpisivanja beogradskog Sporazuma. »Neki stavovi Sporazuma nijesu dovoljno jasni, što je omoguæilo da se razlièita tumaèenja ispolje u toku rada Ustavne komisije«, pišu èlanovi tog tijela potpisnicima Sporazuma. Delegacije federalnog i srpskog parlamenta zalažu se da buduæa državna zajednica bude država sa svim perateæim elementima, dok dio delegacije crnogorskog parlamenta predlaže da nova država obavlja samo one funkcije koje na nju prenesu države èlanice. Dragoljub Miæunoviæ je izjavio novinarima da je sadašnja situacija posljedica èinjenice da su predstavnici politièkih partija ostali na svojim prvobitnim polazištima, te se dalje, kako je rekao, nije moglo. Dragan Kujoviæ je rekao da ne bi bilo loše da se na nivou srpske i crnogorske vlade oforme grupe eksperata koje bi pomogle potpisnicima Sporazuma i èlanovima Ustavne komisije da posao obave u roku. Krajnji rok da se napiše ustavna povelja je 1. septembar. Ustavna komisija nastavlja rad iduæe sedmice u Podgorici. Do tada se oèekuje i odgovor potpisnika beogradskog Sporazuma. (kraj) jrb