Berane, (MINA) - Status raseljenih lica sa Kosova i drugih izbjeglica u Beranama, zapostavlja se kao da ne postoji, kazao je danas, sekretar Crvenog krsta u toj opštini Slavko Joliæ. On je ocijenio da je situacija danas mnogo gora nego onda kada su ta lica dolazila, te da se zbog nemoguænosti da se ti ljudi vrate na Kosovo njihov problem ostavlja po strani. «Materijalna pomoæ se ukida, kolektivni centri se gase, a vjerujem da danas nema porodice u Beranama koja bi imala ekonomskih moguænosti i bila spremna da nekog primi kod sebe\", rekao je Joliæ agenciji MINA. Prema njegovim rijeèima èak dolazi i do netrpeljivosti graðana prema izbjeglicama. On je naglasio da bi se moglo desiti da se ljudi naðu na ulicama što se nije dešavalo ni kada su stizali u prvom talasu sa Kosova. Joliæ je ukazao na nedostatak globalne strategije za rješavanje ovog problema. «Ni Opština, ni Republika na nivou Komesarijata, nemaju starateški plan, UNHCR je nemoæan, savezna država je potpuno nezainteresovana. Jedino rješenje je povratak. Ali u nemoguænosti da se to ostvari, svi taj problem zataškavaju. To je možda i jedan od razloga da se ukida i materijalna pomoæ, jer ako se ona daje onda se priznaje da problem postoji», tvrdi Joliæ. On je sugerisao da državi i Komesarijatu da treba da ukažu Meðunarodnim organizacijama da ništa nije riješeno i da raseljenici moraju ili da se vrate ili da na neki drugi naèin ozbiljnije sagleda njihov problem. «Potrebna je aktuelizacija problema raseljenih i izbjeglica. Berane su u najgoroj poziciji», istakao je sekretar Srvenog krsta. Raseljenik iz Peæi Marija Radoševiæ ocijenila je situaciju u kojoj se ona i njeni sunarodnici nalaze kao katastrofalnu. «Nemamo prava da glasamo. Ne možemo da ostvarimo neka osnovna prava na primanja za njegu starih osoba. Raseljenièke porodice su u rasulu. Mi smo kao Kurdi», kazala je Radoševiæ. U Beranama trenutno utoèište nalazi preko 4,5 hiljada raseljenih lica sa Kosova i još oko pet stotina izbjeglica iz republika bivše Jugoslavije. To je više nego u svim drugim opštinama u regionu zajedno. Program materijalne pomoæi ovim ljudima Meðunarodne organizacije su prošle godine redukovale samo na mlaðe od šest, starije od šezdeset godina, kao i bolesne i samohrane. Najavljeno je da æe i ta minimalna pomoæ biti ukinuta od marta. Ovih dana raseljeni i izbjeglice, kako kažu, sa strahom oèekuju prve raèune za struju koje æe morati sami da plate. Kolektivni centri polako se gase jedan za drugim. (kraj) tuf/sim