Zagreb, (MINA-BUSINESS) - Na hrvatskom dijelu Jadrana sve više privatnih vlasnika malih ostrva, na kojima uglavnom nema ništa osim kamena i vegetacije, želi da ih proda, a o tome razmišlja i država gledajuæi iskustva Italije i Grèke koje tako popunjavaju budžetske rupe. Meðutim, nakon prvobitne navale zainteresovanih i nekoliko ostvarenih prodaja u milionskim vrijednostima, kupaca je nestalo, piše beogradska Politika. "Razlog je jednostavan - možete da kupite ostrvo, ali na njemu, prema postojeæim propisima, ne smijete ništa da gradite. A da potrošite koji milion EUR samo da bi na svom ostrvu mogli da razapnete šator, takvih entuzijasta baš se i nije našlo", navodi list. Trenutno se u Hrvatskoj prodaje nekoliko desetina privatnih ostrva, èak i jedno usred jezera Kozjak na Plitvièkim jezerima. Porodice Badurina i Marušiæ, na primjer, poslije odricanja države od prava prvokupa, prodaju dva ostrvca u lošinjskom arhipelagu za ukupno 5,8 miliona EUR. Ima i onih malih, paktièno školjeva s malo zelenila, koji se mogu kupiti za par stotina hiljada EUR. Vlasnici brojnih malih ostrva sve su nezadovoljniji èinjenicom da su najzakinutiji od svih privatnih vlasnika u Hrvatskoj. Zagorac može da proda vinograd koji je naslijedio od svojih pradedova, Lièanin može da proda šumu koju je naslijedio, Slavonac svoju njivu ako hoæe, a Dalmatinac ništa ne može sa svojim vlasništvom ako je neko nenastanjeno ostrvo. Politika podsjeæa da je "led" u prodaji ostrva probijen 2003. godine kada su anonimnom kupcu, sumnja se u Ivicu Todoriæa, braæa Huljev-Tartalja prodali ostrvce Smokvica kod Rogoznice u šibenskom arhipelagu, koje je 200 godina bilo u vlasništvu njihove porodice. Meðutim, to je u javnosti izazvalo takve burne reakcije u stilu da se strancima rasprodaje vlastita zemlja, pa je Vlada brzo donijela propise o zaštiti. Pod režim zaštite stavljeno je 688 takvih ostrva pretežno u privatnom vlasništvu da bi se tako destimulisala daljnja prodaja domaæeg prirodnog blaga. Da bi privatni vlasnik mogao da proda svoje ostrvo, po pravilu naslijeðeno od predaka koji su na njemu svojevremeno èuvali ovce ili ga obraðivali, mora ga prvo ponuditi državi, pa ako nije zainteresovana, lokalnim vlastima. Tek ako i oni ne žele da ga kupe može tražiti privatnog kupca. Postoji još jedno ogranièenje - ta ostrva imaju status poljoprivrednog zemljišta, a ono se u Hrvatskoj ne može direktno prodavati strancima veæ samo ako otvore firmu u Hrvatskoj, pa preko nje. (kraj) bvm