London, (MINA) – Državna zajednica Srbija i Crna Gora (SCG), dvije godine nakon pristupanja Savjetu Evrope, ignoriše primjenu kljuènih obaveza o poštovanju ljudskih prava, saopštila je danas Meðunarodna organizacija Amnesti internešenel /Amnesty International/. Saopšteno je da se to posebno odnosi na legislativu o ratnim zloèinima, muèenje i loše ponašanje policije. U organizaciji su zabrinuti zbog slabog napretka u mnogim oblastima, a posebno u saradnji sa Haškim tribunalom, kao i zbog pritužbi na policijske torture i maltretiranje u Srbiji. U izvještaju »Srbija i Crna Gora: propala godina«, navodi se da mnogi odgovorni za kršenja ljudskih prava za vrijeme oružanog sukoba nakon raspada bivše Jugoslavije ostaju nekažnjeni. »Uprkos meðunarodnim i državnim obavezama, vlasti SCG odbijaju da uhapse i izruèe optužene Haškom tribunalu. Državna zajednica oslanja se na dobrovoljnu predaju i rijetko procesuira takve sluèajeve pred domaæim sudovima«, ocijenjeno je u izvještaju. Vlasti SCG su, kako se dodaje, nezainteresovane da istraže navode o moguæim nezakonitim ubijanjima, smrtnim sluèajevima u zatvorima, policijskom maltretiranju i muèenju. Navodi se da srpska vlada i dalje odbija da izruèi Haškom tribunalu generale Sretena Lukiæa i Nebojšu Pavkoviæa, koji se terete za zloèine protiv èovjeènosti i kršenje prava i obièaja ratovanja za vrijeme sukoba na Kosovu 1999. godine. »Obojica slobodno žive u Srbiji«, saopšteno je iz Amnesti internešenela i ocijenjeno da bez obzira što je iz SCG u Hag dobrovoljno otputovalo šest lica, na slobodi je prilièan broj osumnjièenih. U toj organizaciji tvrde da do sada nije organizovano nijedno suðenje visokim vojnim i politièkim službenicima za ratne i zloèine protiv èovjeènosti, koji su povezani sa konfliktima na prostoru bivše Jugoslavije. "Sudi se iskljuèivo oficirima nižeg ranga, što jaèa vjeru u nemoguænost kažnjavanja vojnih i politièkih lidera. Niko još nije optužen za stotine kosovskih Albanaca koji su zakopani u tajnim masovnim grobnicama, na zemljištu koje je vlasništvo srpskog Ministarstva unutrašnjih poslova«, ocijenjeno je u izvještaju. U Amnestiju sumnjaju da su potencijalne svjedoke spaljivanja tijela kosovskih Albanaca »u srpskim industrijskim peæima« 1999. godine, zastrašivale službe bezbjednosti da bi prikrile èinjenice. Vlasti SCG moraju, kako se navodi u izvještaju, da bi stvorile uslove za poštovanje i zaštitu ljudskih prava izvesti pred lice pravde sve koji su odgovorni za te zloèine, uz poštovanje meðunarodnih standarda fer suðenja. "Žrtve zloèina moraju dobiti adekvatnu odštetu. Vlasti SCG moraju preduzeti hitne mjere i riješiti više stotina sluèajeva prisilnih nestanaka i otmica«, smatraju u Amnestiju. Iz te organizacije, ocjenjujuæi stanje u Crnoj Gori, ponovo podsjeæaju na sluèaj navodnog sauèešništva u zataškavanju trgovine ljudima zbog prinudne prostitucije i muèenje Moldavke S.È. Amnesti internešenel je pozivao SCG da se ozbiljno odnosi prema postupcima iz prošlosti, promoviše i zaštiti ljudska prava, i ispuni obaveze prema Savjetu Evrope. (kraj) del