Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada je danas usvojila Odluku o odreðivanju blokova za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju, koji æe se objaviti u prvom tenderu èije se raspisivanje oèekuje za dva mjeseca. Pomoænik ministra ekonomije, Vladan Dubljeviæ, kazao je da je napravljena nova podjela teritorije Crne Gore na blokove i za razliku od prošle, koja je bila zasnovana na geološkom principu, nova se zasniva na matematièkom. „Sada postoji velika kolièina manjih blokova, èija je velièina oko 300 kilometara kvadratnih. A na prvom tenderu æe biti objavljeno 13 blokova ukupne površine do tri hiljade kilometara kvadratnih, a najveæi dio pripada bivšem ulcinjskom bloku“, rekao je Dubljeviæ nakon sjednice Vlade. On je naveo da direktan novac dolazi sa raspisivanjem tendera, ali da se velika sredstva mogu oèekivati od 2017. godine. “Kompanije su dužne da plate naknadu za uèešæe na samom tenderu. Takoðe, èim su potpisali ugovor za istraživanje i proizvodnju stiæi æe im obaveza plaæanja nadoknade za površinu, odnosno zakupa, ali glavni prihod poèinje onog trenutka kad poène proizvodnja”, kazao je Dubljeviæ. Na to bi, kako je naveo, trebalo saèekati godinu dok parlament donese odluku o davanju ugovora za proizvodnju naftnim kompanijama i još tri godine do poèetka proizvodnje. Na današnjoj sjednici Vlade je usvojena i fiskalna politiku apstrim /upstream/ industrije ugljovodonika, koja bi trebalo da uspostavi stabilniji sistem oporezivanja, a podrazumijeva prihode za državu do 70 odsto profita naftnih kompanija. Pomoænik ministra finansija, Biljana Šæekiæ kazala je da se fiskalnom politikom za proizvodnju nafte i gasa definiše stabilnija poreska politika na dugi rok, kao i okvir za korišæenje prihoda po tom osnovu. “Tim sistemom se obezbjeðuje da ukupan prihod koje uzima država kod oporezivanja resursa bude do 70 odsto, da fiskalni sistem sadrži više instrumenata kako bi se obezbijedila fleksibilnost, fiskalni potencijal i sigurnost naplate prihoda”, rekla je Šæekiæ. Ona je dodala da se takvim sistemom oporezivanja obezbjeðuje i kombinacija naknada, odnosno rojalti /royalty/ koji æe se vezivati za proizvodnju i ekstra porez koji æe se vezivati za profit. “Naknada za naftu je progresivna i kreæe se u rasponu od pet do 12 odsto, a ekstra porez za ovu apstrim industriju 59 odsto”, precizirala je Šæekiæ. Ona je kazala da struktura fiskaliteta koje æe naftne kompanije plaæati obuhvata naknade za uèešæe na tenderu, površinu koju koristi na osnovu ugovora o koncesiji za proizvodnju i naknada za proizvodnju nafte i gasa, takozvani rojalti. “Takoðe, obuhvata porez, i to ekstra porez na dobit ili kombinaciju ekstra sa opštim porezom na dobit, ali i fond za troškove napuštanja ležišta i naknadu za zagaðivanje životne sredine”, rekla je Šæekiæ. (kraj) sam/bvm