Podgorica, (MINA) - Visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Miodrag Vukoviæ ocijenio je danas da bi eventualno izglasavanje nepovjerenja vladi Filipa Vujanoviæa bilo usmjereno protiv beogradskog Sporazuma. “ Ukoliko Liberalni savez (LS) sa bilo kojom strankom izglasa nepovjerenje Vladi, to æe biti najbolji dokaz da su i jedni i drugi faktièki protiv Sporazuma”, rekao je Vukoviæ u intervjuu agenciji MINA. On je objasnio da bi to znaèilo da” Sporazum, u stvari, ne odgovara njihovim politièkim projektima, ali da se boje da to javno kažu, kako se ne bi legitimisali kao nedemokratske strukture prema Evropi”. Kako objašnjavate zbrku koja je nastala povodom premijerovog vraæanja mandata? Niko racionalan ne može da shvati zašto je bilo potrebno da se traži vraæanje mandata. Traži se da Vlada podnese ostavku ili da joj parlament glasa o povjerenju za dobar potez koji je povukla. Taj potez je naišao na odobravanje u cijeloj Crnoj Gori i Evropskoj uniji (EU). Ali pošto su kolege iz LS jednostrano raskinuli sporazum i povukli svoju podršku, DPS je javno predložila vladi da vrati mandat. Bilo bi politièki pošteno da DPS i LS naprave novi koalicioni sporazum i vladu koja æe imati podršku parlamentarne veæine. Parlament je u punom, legitimnom kapacitetu još tri godine, tako da bi rearanžirana vlada u koju bi ušli liberali, bez vanrednih parlamentarnih izbora mogla da u tom periodu radi na realizaciji ovog projekta. Umjesto toga, nastupile su komplikacije i sporenja da li je Vujanoviæev potez ustavan. Faktièki, vlada je uradila to što jeste, ministri iz SDP-a su podnijeli ostavke Skupštini koja ih je birala i stvorili su se uslovi za novi poèetak. Kako je premijer može da vrati ono što nema? Otkako ga je parlament proglasio za predsjednika vlade on više nema mandat pa i ne može da ga vrati predsjedniku Crne Gore. To je koreknto tumaèenje. Meðutim, on može, kao predsjednik Vlade, da vrati mandat Skupštini koja ga je birala. To je i uradio - obavijestio je predsjednicu parlamenta da vraæa mandat koji je dobio od Skupštine. Onda se LS prisjetio da vraæenje mandata, na èemu su insistirali, nije navodno dovoljna kazna, nego da sada treba glasati o nepovjerenju. To znaèi 15-tak dana prièe u parlamentu. Pokretaèi inicijative æe morati da objasne javnosti da li vladu obaraju zato što je loše radila ili zato što je potpisala sporazum koji su i oni podržali i obavezali se da æe ga implementirati. Najpametnije bi bilo da smirimo strasti, da se dozovemo pameti, da konstatujemo da je premijer vratio mandat Skupštini, a ministri iz Socijaldemokratske partije (SDP) su podnijeli ostavke. O tome treba da obavijestimo predsjednika Crne Gore Mila Ðukanoviæa, kako bi nakon konsultacija partija suverenistièkog bloka odredio mandatara, èovjeka koji æe pokušati da napravi vladu u narednih 60 dana. Kako komentrarišete da Narodna stranka nudi svoje poslanike svima koji pominju pokretanje pitanja povjerenja bilo vladi bilo parlamentu? Potpuno mi je razumljivo zašto NS i koalicija “Za Jugoslaviju” prihvataju da podrže inicijative za glasanje o povjerenju i Vladi i parlamentu. Oni žele da iskoriste svaku šansu, jer su opozicija. LS, DPS i SDP su u vlasti u ovoj državi, koja je ušla u krizu izvršne i zakonodavne vlasti, upravo zbog ishitrenih, a sada veæ iskljuèivih poteza LS. Ako hoæu da budem politièki korektan, zalaganja i predlozi NS su oèekivani. Dakle, to su potezi opozicione partije, koja želi da za svoje politièko dobro, iskoristi konfuziju koja se nepotrebno stvara u bloku vladajuæih stranaka. Na ispitu je politièki stav LS-a. Ako hoæe da skrate mandat, imaju ponudu NS, možda i cijele koalicije “Za Jugoslaviju”. Onda æe LS morati da objasni zašto skraæuje mandat zakonodavnom organu samo poslije godinu dana i zašto svake godine maltretira Crnu Goru izborima, umjesto da se bavimo reformskim procesima. DPS smatra da su vanredni parlamentarni izbori potpuno nepotrebni. Sva istraživanja pokazuju da nema transfera biraèkog tijela izmeðu dva bloka. I posljednje istraživanje pokazuje da je odnos snaga skoro isti kao i u aprilu prošle godine. Gdje su onda racionalni razlozi za ovakvo ponašanje LS? Da li bi DPS prihvatio da formira vladu sa NS, ili da se napravi koncentraciona, odnosno ekspertska izvršna vlast? Politièki stav DPS-a je da uradimo sve kako bi se postigao kompromis i oèuvao suverenistièki blok. Do granice, moralno i politièki podnošljivog, kako bi koalicija pet stranaka napravila vladu bez vanrednih parlamentarnih izbora. Ako u tome uspijemo, na dobrom smo putu. Ako ne uspijemo za nas su vanredni parlamentarni izbori politièki izlaz. O varijanti Vlade sa nekom od stranaka iz koalicije “Za Jugoslaviju”, tehnièkoj, koncentracionoj ili vladi eksperata u našoj stranci se ne razmišlja. To nije rješenje. Kad æe DPS inicirati razgovor o novoj vladi sa LS? DPS je davno poslala poruku za dogovor suverenistièkih stranaka o formiranju Vlade. Da bi poèeli te razgovore, treba da konstatujemo da je vlada u ostavci. Principijelno je, moralno i politièki pošteno da predsjednica i potpredsjednici parlamenta takoðe podnesu ostavke. Nije principijelno da LS zadrži sve što je dobio koalicionim sporazumom o podjeli izvršne i zakonodavne vlasti iz aprila i maja prošle godine, a da DPS i SDP sve napuste. Pogotovu što naš zahtjev da Vesna Peroviæ podnese ostavku nije personalnog, nego principijelnog karaktera. Da li je moguæ dogovor, s obzirom na vrlo oštru retoriku u posljednje vrijeme? Iz ugla DPS-a ima strašno puno neodmjerenih, jakih, neutemeljenih, uvrijedljivih iskaza. Posebno pojedinih lidera LS prema liderima i politici DPS-a . Te izjave iritiraju ne samo ljude u rukovodstvu i pojednice koji su predmet takvih iskaza, nego i naše èlanstvo. Nama je iznad svega interes da se CG razvije kao demokratska država, a krajnji cilj integracija u EU. Put ka toj integraciji je samostalna, meðunarodno priznata Crna Gora. Zato, i pored neprihvatljive retorike i teških rijeèi pojedinih lidera LS, DPS ne gubi demokratsku kondiciju. Retorika, ma kako bila žestoka, DPS-u nije smetnja da saniramo krizu vlade i parlamenta. Ako to ne uradimo mi iz suverenistièkog bloka, uradiæe neko drugi, ali æe onda cijeli procesi dobiti sasvim drugi, obrnut pravac. A onda æe Crna Gora krenuti unazad, prema rješenjima koja smo ostavili iza sebe i beogradskim Sporazumom ih adaktirali. Da li su Crna Gora i Srbija dobile status protektorata nakon potpisivanja beogradskog Sporazuma? Nijesmo protektorat. Da jesmo ne bi imali autonomno izabran parlament, vladu i predsjednika Republike, nego bi, kao na Kosovu, nama upravljali meðunarodni administrativci. Beogradski Sporazum nas nije uèinio protektoratom, jer ga nije potpisala samo EU, pa nam ga dala kao kompletno rješenje. Potpisali su ga legitimni predstavnici Crne Gore, Srbije i EU kao ravnopravni autori. Autonomna volja Crne Gore je iskazana prihvatanjem Sporazuma u parlamentu. Istraživanja su pokazala da ga prihvata ogromna veæina graðana. Ako bi se tako tumaèilo, onda je svih 15 zemalja EU jedan veliki protektorat. Zašto je parlamentarni Odbor za politièka pitanja donio nove zakljuèke i koliki je uticaj EU na politièko odluèivanje u Crnoj Gori? Èuo sam spekulacije da je Brisel zvao Podgoricu i zakazao drugu sjednicu Odbora. Provjerio sam istinitost tih navoda i sa autoritativnih mjesta i pravih adresa dobio potvrdi da ništa od toga nije taèno. Poziv iz Brisela se poklopio sa ranijim zakljkuèkom vrha DPS-a da pokušamo da vidimo da li možemo da napravimo neki kompromis izmeðu potpuno razlièitih tumaènja zakljuèaka. Kompromis podrazumijeva popuštanje svake strane, ali ne odustajanje od suštine zahtjeva. Pokušali smo da pronaðemo nešto što bi nas sve moglo povezati. Pokušali jesmo, ali uspjeli nijesmo. Svi su ostali iskljuèivo pri svojim stavovima. Važno je bilo da parlamentu ponudimo prijedlog zakljuèaka. Nakon rasprave æemo utvrditi zakljuèke koji æe prihvatiti svi klubovi, ili æemo ih izglasati veæinom, što je takoðe demokratsko rješenje. Možda smo pogriješili što nijesmo prepustili Vladi koja je potpisala Sporazum da parlamentu predloži zakljuèke. Tako æe, najvjerovatnije, uraditi Srbija. (kraj) jrb/isf