Podgorica, (MINA) – Ukoliko Vlada ispoštuje rokove definisane akcionim planom za razvoj elektronske državne uprave (eGovernment), veæ do kraja 2007. godine država æe crnogorskim graðanima preko Interneta pružati oko 20 javnih servisa. Meðu njima su prijava poreza, registracija automobila, vaðenje liènih dokumenta, zahtjevi za graðevinske dozvole, prijave policiji, pretraga javnih biblioteka, prijavljivanje promjene adrese, zdravstveni servisi kao što su prijava pregleda i dobijanja savjeta, prijave graðana tržišnoj inspekciji i pomoæ u traženju posla. Strategija Crne Gore za eGovernment samo je dio opsežne Strategije razvoja informacionog društva, koju je usvojila Vlada sredinom juna, u koju su ukljuèeni i planovi primjene informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT) u najširim slojevima društva. U Strategiji, èiji je drugi naziv Put u društvo znanja, a koju je izradio Republièki sekretarijat za razvoj, projektovani su i koncepti primjene ICT u obrazovanju, zdravstvu, privredi, bankarstvu i trgovini, kao i strategija razvoja samog ICT sektora u Crnoj Gori i pravne infrastrukture u funkciji razvoja informacionog društva. Pomoænik sekretara za razvoj Borivoje Mariæ, koordinator projekta Strategije, uvjeren je da æe Vlada biti posveæena realizaciji tog dokumenta i da æe do kraja 2007. godine graðani moæi iz udobnosti svog doma da završe mnogo birokratskih poslova. «Vjerujem da æemo te servise pružati onlajn (online), a zbog poveæane efikasnosti mnogi kontakti sa državnom upravom jednostavno æe postati bespotrebni», kazao je Mariæ agenciji MINA i dodao da eGovernment pored državne podrazmijeva i elektronsku lokalnu upravu. Prema njegovim rijeèima, nemoguæe je državnu upravu uèiniti efikasnijom, jeftinijom i pravdenijom bez informacionih i komunikacionih tehnologija. «Potencirai smo reformsku dimenziju eGovernmenta. Cilj nam je bio da kod razvoja tog sistema ne poðemo od postojeæe organizacije državne uprave i naèina kako se sada obavljaju poslovi u njoj, nego od životnih situacija graðana. Èovjek želi da gradi kuæu ili hoæe da dobije pasoš. Šta je njega briga kako je organizovana državna uprava i šta su èije nadležnosti», kaže Mariæ. Ilustrujuæi funkcionisanje elektronske uprave, on kaže da je potrebno zamisliti da država ima smo jedan šalter na koji se graðanin obraæa i sve potrebe završava na jednom mjestu. Mariæ naglašava da su u Strategiji, iako preporuke Evropske unije (EU) predviðaju 12 osnovnih servisa za graðane i osam za preduzeæa, indentifikovali 20 servisa za graðane koje æe država do kraja 2007. godine moæi da pruža. «Da bi država mogla te servise da pruža, moraju se neke stvari pripremiti. Mnogo toga što se dešava nije vidljivo, dešava se unutar državne uprave, što znaèi da se prvo u raèunarsku mrežu moraju povezati državni organi. Drugo, ta mreža se mora sigurnosno obezbijediti, moraju se donijeti novi propisi da bi se novi naèin rada ozakonio i, na kraju, moraju da se razviju aplikacije, odnosno programska rješenja», kaže Mariæ. Takoðe, prema Strategiji, moraju se napraviti i osnovne baze podataka ili registri, a jedan od osnovnih je registar graðana kako bi država znala koji su to graðani Crne Gore kojima se pružaju servisi. Koordinator projekta Strategije saopštio je i da su veæ pripremljeni nacrti za nove zakone o crnogorskom državljanstvu, prebivalištu, o graðanskim stanjima, lièoj karti i azilu. «Nekoliko od tih zakona su veæ upuæeni Savjetu Evrope (SE), jer prije nego ih dostavimo Vladi da utvrdi njihove predloge, neophodno je mišljenje SE dali su u skladu sa evropskim standardima i zbog toga što se ti zakoni dotièu i ljudskih prava», kaže Mariæ. Strategijom je prevdiðeno da se usvoji i nova regulativa za još 12 oblasti, kao što su poslovni registri, pravo na privatnost, zaštita intelektualne svojine i elektronska trgovina. Prema Mariæevom mišljenju, glavni kvaliteti tih zakona su u tome što æe evidencija biti jednistvena na nivou Crne Gore, jer æe uz pomoæ komunikacione infrastrukture sve registarske infromacije biti na jednom mjestu. «Drugi kvalitet je što neæe biti situacije da više državnih, i organa lokalne samouprave, obavljaju iste funkcije i pružaju iste servise. Mi smo predložili da se dio sekretarijata za upravu u opštinama i dio MUP-a, èija je odgovornost voðenje evidencija o liènim stanjima graðana, spoje u posebni novi organ uprave koji æe objediniti sve te servise», rekao je Mariæ. On tvrdi da æe se takvim pristupom na najbolji naèin reformisati državna i lokalne uprave, jer nije rijeè samo o reformi u propisima, veæ njena transformacija u cilju bolje efikasnosti i transparentnosti. Mariæ, na primjeru vaðenja pasoša, opisuje kako sistem sada funkcioniše na naèin što graðaninu koji želi putnu ispravu država traži izvod iz matiène knjige roðenih i uvjerenje o državljanstvu. «Dokaze koje mu država traži takoðe izdaje država. Graðanin se pretvra u državnog kurira jer on treba da iz druge državne institucije treba da pribavi potrebna dokumenta. Sa centralizovanom evidencijom, biæe potrebno samo na raèunaru provjeriti podatke i službenik, ako je sve u redu, neæe imati potrebu da traži od graðanina dokaze», kategorièan je Mariæ. Njegov lièni stav je i da je Crna Gora na popisu dobila podatke koji su potpuno neupotrebljivi jer su, izmeðu ostalog, informacije stare veæ 10 mjeseci i ne odgovoraju ralnom stanju. «Kada govorimo o prijavljivanju mjesta prebivališta, ne uzimaju se samo podaci o pojedincu veæ o domaæinstvima. Svaki upis u knjige roðenih, umrlih ili vjenèanih automatski se odražava na sistem registra graðana. Sa tim registrom mogu se povezati i neke druge evidencije, kao što su evidencije uèenika i studenata, evidencije Direkcije javnih prihoda, Fonda PIO i Zavoda za zapošljavanje», rekao je Mariæ. Kada se svi ovi podaci uvežu, ocjenjuje Mariæ, država æe imati izuzetno preciznu, geografsku, brojèanu, obrazovnu i socijalnu sliku stanovništva i to je prava baza podataka pored koje vam nije potreban popis stanovištva jer u svakom trenutku imate realne podatke. Na pitanje da li je to narušavanje prava na privatnost, Mariæ je kategorièan da to ne zadire u sferu privatnosti zato što je zakonima definisano ko i u koje svrhe ima prsitup tim podacima. «Imati statistièki podatke da u nekom dijelu grada na primjer živi pet hiljada zaposlenih odreðene obrazovne strukture sa odreðenim prosjeènim platama su podaci koji ne ugrožavaju privatnost, ali su vrlo znaèajni za planiranje razvoja», tvrdi Mariæ. Prema njegovom mišljenju privatnost se ugrožava na drugim mjestima. «Èak i sada u sistemu kontrole distribucije i naplate ljekova, postoji moguænost ugrožavanja prava na privatnost. Na svakom receptu ima bar kod ljekara, šifra dijagnoze, šifra lijeka kao i matièni broj pacijenta», kazao je Mariæ. U apoteci se svi ti podaci oèitavaju i u bazi podataka ostaju informacije o tome da neko, naprimejr, ima problema sa depresijom, a to se, prema njegovom mišljenju može zloupotrijebiti. «Ako ste vi politièar, mogu to zloupotrijebiti jer znam da pijete bensendine, ili, jednostavno, ako konkurišete za mjesto menadžera ili direktora i to bez sankcija. Hitno moramo da donesemo Zakon o zaštiti privatnosti liènih podataka, što je Strategijom i predviðeno», kaže Mariæ. On naglašava da je jedna od opasnosti koja postoji prilikom informatizacije društva, takozvana digitalna podjela. «Prema analizama Inreneta Crna Gora iz jula, više od 94 hiljade graðana na neki naèin koristi internet, što je oko 15 odsto stanovništva. Ono što je najopasnije je digitalna podjela. Borba protiv digitalne podjele æe biti prioritet Vlade i države Crne Gore, zato što je od 94 hiljade korisnika interneta, najviše u gradskom podruèju Podgorice i primorskih opština», kazao je Mariæ. Prema njegovim rijeèima, poslije detaljnije analize, vidi se da je rijeè o bolje stojeæim, obrazovanim domaæinstva u kojima djeca rastu sa interentom i koja su nauèila da samostalno uèe uz njegovu pomoæ. On je kategorièan da je zadatak države da stvori jednake šanse da i ostala djeca imaju šasnu da samostalno uèe, u kombinaciji sa moguænostima interneta. Na opasku da je raèunar još uvijek skup komad tehnike za veæinu stanovnika Crne Gore i pitanje dali je Startegijom predviðeno da država na neki naèin pomogne da raèunar bude dostupniji veæem broju graðana, Mariæ odgovara da nije samo nedostatk raèunara uzrok digitalne podjele. On je kazao da taj nedostatak, do vremena kada æe porasti platežna moæ graðana, država planira da nadomjesti kroz druge akcije. »Država pokušava da, preko Ministarstva obrazovanja, obezbijedi da svaka škola u Crnoj Gori ima internet uèionicu i trenutno oko 30 škola ih ima, a treba da se opreme još 50», kazao je Mariæ. Drugi korak je, prema njegovim rijeèima, stvaranje navike kod privatnih firmi da zaista imaju interes da sponzorišu sliène akcije. On objašnjava da je u Austrji svaki èetvrti raèunar u školama donacija neke privatne firme, dok crnogorske kompanije nemaju tu naviku. «Mora se, takoðe, kod ljudi razvijati i svijest o znaèaju svega ovoga. Ima mnogo dobrostojeæih domaæinstava, koja imaju po nekoliko automobila, a nemaju raèunar i ne pada im na pamet da ga kupe», kaže Mariæ. On je još objasnio da æe morati da se razviju i takozvane javne pristupne taèke internetu i da je Strategijom predviðeno da svako mjesto u Crnoj Gori, koje ima više od 500 stanovnika, mora imati takve taèke. (kraj) dmh/isf