Podgorica, (MINA) – Šef delegacije Evropske komisije (EK) u državnoj zajednici Srbija i Crna Gora (SiCG) Džefri Baret, rekao je danas da su zemlje zapadnog Balkana sljedeæi glavni prioritet spoljne politike Evropske unije (EU). “Nakon pristupanja deset novih èlanica EU za nešto manje od godinu, sljedeæi naš prioritet je pristup preostalih zemalja iz regiona zapadnog Balkana«, rekao je Baret na konferenciji za novinare. On je dodao da EU želi da intezivira obaveze zemalja regiona u procesu pridruživanja toj evropskoj organizaciji. “To se jasno vidi iz dokumenta koji je EK izdala, gdje se, prije svega, govori o buduæim mjerama i odnosima sa zemljama ovog regiona. Dokument predstavlja logièan slijed poslije Zagrebaèkog samita od prije dvije godine i nadovezuje se na izjavu predsjednika EK Romana Prodija, koji je rekao da æe sve zemlje iz ovog regiona postati punopravni èlan EU”, istakao je Baret. Prema njegovim rijeèima, dokument predstavlja mapu u kojoj je jasno zacrtana putanja kojom zemlje regiona treba da se kreæu. “To je èitav niz standarda koje moraju ispoštovati. Centralni dio dokumeta predstavlja partnerstvo za evropske integracije. Partnerstvo je najvažnije i tu rijeè nijesmo sluèajno upotrijebili. Ono je slièno partnerstvu koje imamo sa zemljama koje su na putu da postanu punopravni èlan EU i zovemo ga partnerstvo za prikljuèenje”, rekao je Baret. Cijeli proces, naglasio je on, u detalje æe precizirati sve zahtjeve koje EU postavlja pred svaku zemlju koja ima namjeru da joj se prikljuèi. “Rijeè je o setu ciljeva, principa i zahtjeva koji moraju biti ispunjenji i koji æe, u vidu formalnog dokumenta, potpisati i zemlje kandidati i EU. Zemlje kandidati moraæe da izrade detaljne planove i da pokažu kako æe ciljeve, koje je postavila EU, sprovesti u djelo, a prije svega kako æe prilagoditi svoje zakonodavstvo”, kazao je Baret. Sa druge strane, dodao je on, EU æe podržati ciljeve partnerstva kroz mnogobrojne programe pomoæi, ali æe istovremeno biti sve oštrija u zahtjevima. EU æe striktno tražiti uspostavljanje principa iz dokumenta, u kojem su èuveni kriterijumi iz Kopenhagena, iz 1993. godine. Kopenhaški kriterijumi su stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu zakona, ljudska prava i poštovanje i zaštita manjina, postojanje funkcionalne, tržišne ekonomije, kao i sposobnost da se podnese pritisak konkurencije i snage tržišta unutar unije i sposobnost za preuzimanje obaveza èlanstva, ukljuèujuæi privrženost ciljevima politièke, ekonomske i monetarne unije. “To su standardi koje zahtijevamo od svih kandidata. Za SiCG je bitno, i na tome insistiramo, uspostavljanje tržišne privrede na funkcionalan naèin. Upravo ovi principi postaæe temelj za naše buduæe odnose. Težište smo takoðe stavili i na rad parlamenata, pored namjere da se i do sada težište zadrži na vladama”, rekao je Baret. On je objasnio da æe EU insistirati i na interparlamentarnoj saradnji u regionu, saradnji sa zemljama èlanicama EU i evropskim parlamentom u cjelini. “Ima oblasti gdje je veæ postignut zavidan uspjeh i želim vam da nastavite tim tempom. Prije svega u oblasti trgovine, energetike, saobraæaja, mreža i komunikacija. Meðutim, treba intezivirati i unaprijediti saradnju u oblasti pravosuða i unutrašnjih poslova. Prije svega, mislim i na zajednièki regionalni pristup u borbi protiv organizovanog kriminala”, upozorio je Baret. Prema njegovinm rijèima, to je prioritet kako za region, tako i za EU. “Kako se vaše približavanja EU bliži, moramo biti sigurni da æe se organizovani kriminal iskorijeniti”, rekao je Baret. On je kazao da EU želi da pojaèa i politièki dijalog u regionu, u èemu je do sada imala aktivno uèešæe. “Sada želimo drugaèiji i precizno strukturisan naèin funkcionisanja ovog politièkog dijaloga. Želimo da se region aktivno ukljuèi u jedinstvenu spoljnu i bezbjednosnu politiku EU, da bi, kada postanu punopravni èlanovi EU, imali veæ izgraðen zajednièki pristup ovoj materiji”, naglasio je Baret. Inicijativu EU pod nazivom Pan-evropska dijagonala akumulacija porijekla, Baret je objasnio primjerom, da ako se nešto proizvede u Njemaèkoj i izveze u Maðarsku na dalju preradu, a onda u SiCG kao krajnju destinaciju, nakon toga SiCG proizvod šalje nazad u zemlje EU i to na preferencijalnoj osnovi. “Ovo SiCG nudi èitav niz dodatnih moguænosti i èini je atraktivnim za profit. Takav aspekt predoèio sam danas crnogorskom premijeru Milu Ðukanoviæu, predsjedniku Filipu Vujanoviæu i ministrima. Ovaj dokument predoèen je i èlanicama EU, evropskom parlamentu i zemljama iz ovog regiona, u cilju pripreme za predstojeæi samit u Solunu”, istakao je Baret. On je rekao da se nada da æe taj dokument naæi svoje mjesto meðu onima koji æe proisteæi sa samita EU u Solunu. “To je scenario za buduæi razvoj i odnose cijelog regiona. Sve zavisi od sposobnosti samih zemalja da prilagode svoje zakonodavstvo evropskim standarima”, ponovio je on. Šef delegacije EK rekao je da je od crnogorskih zvaniènika upoznat sa finalizacijom akcionog plana i onim što je vezano za funkcionisanje jedinstvenog unutrašnjeg tržišta i carinskog sistema SiCG. “Ohrabrujuæi su veliki napori i napredak u tom pravcu poslednjih par nedjelja. Taj napredak postignut je u Podgorici i Beogradu i vidimo jasnu želju da se sa tim poslom doðe do kraja. Što znaèi da æe poslije procesa tranzicije sve barijere biti uklonjene”, objasnio je on. Baret je dodao da kada se sve završi, EU želi taèno da zna sa kojim partnerom razgovara. “Vlasti SiCG, kako smo razumjeli, iskoristiæe narednih par dana da dovrše rad na usklaðivanju ovog plana. Onda je namjera da vlade usvoje te planove i da ih parlamenti ratifikuju. Radujemo se što æemo uskoro imati završen akcioni plan i to ne samo zato što bi ova zemlja mogla da otpoène pregovore o integraciji u Evropu, nego da bi zaista imala solidnu ekonomsku osnovu i èvrst ekonomski sistem”, smatra Baret. On je zakljuèio da bi bilo izvanredno ako bi SiCG na samitu u Solunu nastupila sa gotovim akcionim planom. (kraj) pav/sim