Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Poslanici su danas završili raspravu u naèelu o Predlogu dopune zakona o porezu na dohodak fizièkih lica, kojima je predviðeno dodatno oporezivanje zarada. Prije poèetka zasjedanja, oko 11 sati, nekoliko stotina graðana se okupilo ispred zgrade parlamenta protestujuæi protiv usvajanja kriznog poreza, kojim je bilo predviðeno dodatno oporezivanje od tri odsto zarada preko 400 EUR bruto, odnosno 268 EUR neto. Meðutim, poslanici vladajuæe koalicije predložili su da se dodatno ne oporezuju bruto zarade ispod 720 EUR, a da se na sve preko tog iznosa primijeni stopa poreza od 15 odsto, što je za Ministarstvo finansija prihvatljivo. Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jeliæ i Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehoviæ predložili su na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet da se oporezuju zarade iznad 720 EUR bruto, odnosno 479 EUR neto i primijeni poreska stopa od 15 odsto na iznose iznad tog nivoa. Šehoviæ je kazao da je novim predlogom zaštiæeno 124 hiljade radnika u Crnoj Gori koji nose teret ove nepopularne, ali potrebne mjere. On je podsjetio da je bilo potrebno u kratkom roku povlaèiti poteze koji nijesu prijatni, neke od opcija su bile masovno otpuštanje ljudi, poveæanje stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), smanjenje plata u državnoj upravi, ali znaèajno više, zadužiti se ponovo, poveæati budžetski deficit i uvesti krizni porez na dohodak. »Krizni porez sam po sebi nije dobar, ali je manje loše rješenje od ovih ostalih. On se ne predlaže zbog prikupljanja politièkih poena, veæ da bi se oèuvala makroekonomska stabilnost i da bi se obezbijedila redovnost plata, penzija i socijalnih davanja«, objasnio je Šehoviæ. Trajno rješenje je, kako smatra, novi zakon o porezu na dohodak fizièkih lica, zasnovan na proporcionalnim poreskim stopama, što je pravedniji, društveno prihvatljiviji metod prikupljanja sredstava, koji je najprihvatljiviji i zastupljeni model ne samo u zemljama regiona veæ i Evrope. On oèekuje da radna grupa, koja ukljuèuje i predstavnike opozicije, 1. marta do kada je rok za dostavljanje izvještaja, izaðe sa novim zakonom koji bi bio zasnovan na progresivnom oporezivanju dohotka. »Nema ništa prirodnije da bogatiji plate nešto više od onih koji to nijesu«, poruèio je Šehoviæ. Andrija Popoviæ iz Liberalne partije rekao je da je i on dostavio amandman slièan onome poslanika DPS-a i SDP-a. »Drago mi je da poslanici iz DPS-a i SDP-a razmišljaju kao liberali«, kazao je Popoviæ. On, meðutim, nije zadovoljan što liberale, koji su dio vladajuæe koalicije, niko nije konsultovao u vezi sa Predlogom dopuna zakona o porezu na dohodak graðana. Iz opozicije su pitali zašto prije izbora nije saopšteno da æe se smanjiti plate i penzije, a ne da æe se otvoriti 40 hiljada novih radnih mjesta. Oni su ocijenili i da je trebalo prvo oporezovati biznismene koji su uz pomoæ Vlade stekli bogatstvo, poveæati porez na dobit preduzeæa, na finansijske transakcije i na luksuz, raskinuti štetne privatizacione ugovore i konfiskovati nazakonito steèenu imovinu i pojaèati borbu protiv sive ekonomije Poslanik SNP-a, Aleksandar Damjanoviæ, smatra da nije dobro što se izbjegava dodatno oporezivanje visokih zarada, s obzirom na to da se predloženi novi naèin uvoðenje dodatnih poreza i dalje odnosi na ispodprosjeène plate. On smatra da je Vlada propustila priliku da ranije uvede progresivne stope poreza, èijom bi se primjenom obezbijedili znaèajni prihodi i rezerva u budžetu. »Trebalo je ranije oporezovati visoke zarade i nepokretnosti«, rekao je Damjanoviæ. On je kazao i da bi eventuelno poveæanje poreza na dodatu vrijednost neminovno dovelo do poskupljenja. Damjanoviæ smatra da bi u Crnoj Gori trebalo uvesti dvije stope PDV-a, od kojih bi se veæa odnosila na luksuzne proizvode. Poslanik SNP-a, Srðan Miliæ kazao je da je bi Vladi bilo bolje da povuèe osnovni predlog za dodatno oporezivanje zarada, jer je na osnovu diskusija jasno da to neæe biti podržano. »Taj predlog neæe znatno napuniti državnu kasu, možda je to prije bio predlog na politièkoj nego ekonomskoj osnovi«, ocijenio je Miliæ. On smatra da je najmanji problem u tih desetak miliona EUR, jer je veæi problem da se izbjegava plaæanje poreza na dohodak, odnosno 300 miliona EUR nenaplaæenog poreskog duga. Nebojša Medojeviæ iz Demokratskog fronta smatra da Vlada paket mjera fiskalnog prilagoðavanja koristi da isplati plate i penzije, što znaèi da nema sredstava za razvoj. On je ocijenio i da su izmjene prvobitnog predloga nastale zbog straha vladajuæe koalicije da biraèi, na narednim predsjednièkim i lokalnim izborima, neæe glasati njihove kandidate. Mladen Bojaniæ iz Pozitivne Crne Gore ocijenio je da su mjere Vlade rezultat jedne pogubne i loše ekonomske politike i samo su privremeno saniranje posljedica. On je pitao koje su to mjere koje æe pospješiti proizvodnju. »Nema bitnog efekta od mjera ako nema pravih koraka kao što je naplata poreskog duga koji iznosi 216 miliona EUR«, naveo je Bojaniæ. On je poruèio da samo paket koji obezbjeðuje punu finansijsku disciplinu i ravnopravnu tržinu utakmicu može dobiti podršku Pozitivne. Ministar finansija Radoje Žugiæ kazao je da je nesporno da poreski dug postoji, ali je Zakonom o budžetu za ovu godinu predviðena njegova naplata i kroz imovinu. Zdenka Popoviæ iz Socijalistièke narodne partije (SNP) pitala je kako je moguæe da je nastao toliki poreski dug i kako se on može sada naplatiti kada je kompletna privreda ugašena. »Da li postoje igdje investitori koji mogu valorizovati tu imovinu, s obzirom na globalnu ekonomsku krizu?«, pitala je Popoviæ. Nju je interesovalo i kako je moguæe da dug za koncesije iznosi 12 miliona EUR. U cilju sprovoðenja dodatnih mjera fiskalnog prilagoðavanja, Vlada je predložila i izmjene i dopune zakona o hartijama od vrijednosti, o energetici, o osiguranju, o elektronskim komunikacijama, o ljekovima i o elektronskim medijima. Izmjenama i dopunama tih zakona predviðeno je da regulatori - Komisija za hartije od vrijednosti, Regulatorna agencije za energetiku, kao i agencije za nadzor osiguranja, za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, za ljekove i medicinska sredstva i elektronske medije da uplaæuju u budžet višak prihoda koju ostvaruju, u cilju smanjenja negativnih efekata krize. Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da sa Centralnom bankom (CBCG) izmijeni Protokol kojim æe se i ta institucija obavezati da višak prihoda nad rashodima transferiše u državni budžet. (kraj) sam/nar/bvm