Podgorica, (MINA) – Evropska unija (EU) nema alternativu, ocijenili su predstavnici država èlanica tog saveza, poruèujuæi da snažno podržavaju proces proširenja i da Crnu Goru vide kao prvog narednog èlana. Na okruglom stolu - Proširenje EU kao uspješna prièa, kojim se obilježava deset godina od proširenja iz 2004. godine, predstavnici država èlanica koje su se tada prikljuèile Uniji, kao i nekih koje su ranije pristupile, ocijenili su da su proširenjima benefite dobile kako države èlanice tako i sama EU. U petom paketu proširenja, koje se dogodilo 2004. godine Uniji su se prikljuèile Estonija, Kipar, Letonija, Litvanija, Maðarska, Malta, Poljska, Slovaèka, Slovenija i Èeška. Diplomatski predstavnici Poljske, Maðarske, Estonije, Èeške, Rumunije i Slovaèke ocijenili su danas da su njihove države osjetile višestruke benefite od èlanstva, istièuæi posebno one u oblasti ekonomije, stranih investicija i vladavine prava. Oni su kazali da Crnu Goru vide kao narednu èlanicu Unije, ponovili podršku i spremnost za pomoæ na putu integracija. Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Mitja Drobniè, kazao je da se ne postavlja pitanje da li æe se Crna Gora pridružiti EU, veæ kada æe se to desiti, navodeæi da treba razmišljati kako najbolje preæi proces pregovora. On je citirao èlanicu Evropskog parlamenta iz Velike Britanije, koja je kazala da je EU kao podzemna željeznica u Londonu »zastarjela, gužve ima, loš je vazduh, ali teško bi bilo bez nje«. »Tu je negdje èinjenica - jeste da nam EU postavlja neka pravila i da nam nešto i oduzima, ali teško bi bilo bez nje«, rekao je Drobniè. On je savjetovao Crnoj Gori da su najbolje lekcije kojih se može držati i voditi u integracijama iskustva država koje su veæ èlanice. Drobniè je podsjetio da EU nema samo altruistièke razloge kada se odluèuje za proširenja, veæ da se vodi i raznim strateškim interesima. »EU je imala 1956. godine 14,2 odsto društvenog bruto proizvoda u svijetu, a 2012. godine 23 odsto. EU nakon proširenja ima 16,4 odsto svjetskog izvoza i postala je globalni igraè«, kazao je on, dodajuæi da je EU proširenjem postala i podruèje sa oko 520 miliona potrošaèa. Drobniè je ukazao da EU ne izvozi samo u Kinu, veæ da brojke svjedoèe da je došlo do širenja unutrašnjeg tržišta, što je, kako je naveo, uticalo i na veæu proizvodnju aliiviše stranih investicija. Potredsjednik Vlade Igor Lukšiæ, kazao je da integracije donose ozbiljnu transformaciju, ali da je to ujedno i ogroman kvalitet. On smatra da jenjava uloga pomirenja EU, koju je imala nakon drugog svjetskog rata, i da EU treba posmatrati kao prostor koji je jedan od onih koji pretenduju da uèestvuju u globalnoj konkurentskoj utakmici, kako ekonomskoj, identitetskoj, kulturnoj tako i svakoj drugoj. »Treba svi da se spremimo na proces integracija koji æe postajati sve dublji, jer u suprotnom neæe biti jednostavno takmièiti se sa drugim dijelovima svijeta«, ocijenio je Lukšiæ. On je kazao da je Crna Gora jedna od najuspješnijih država na putu integracija, i da je lider u regionu, po tom pitanju. Lukšiæ je dodao da je država u taj svoj spoljnopolitièki prioritet ukljuèila èitavo društvo, i da je svjesna da su joj najteži poslovi u integracijama u oblastima 23 i 24. »Vjerujem da odgovorno i odmjereno punim kapacitetom idemo kao društvo ka EU, dajemo doprinos kvalitetu reformi i njegovim demokratskim vrijednostima, koje se ogledaju u koliko lijepoj, toliko i zahtjevnoj ideji EU«, rekao je on. Maðarski ambasador, Kristijan Poša, smatra da èlanstvo u EU donosi gotovo samo prednosti, navodeæi da je veoma bitno kada država jasno odredi svoju viziju, cilj kao i naèine kako da to ostvari. »Crna Gora je prva u okruženju koja može da pristupi EU ali i NATO-u. U Crnoj Gori politièke elite posjeduju znanje i iskustvo da zadrže ovaj ritam u pregovaraèkom procesu«, kazao je on. Estonski Ambasador Arti Hilpus kazao je da je za male države, kao što su Estonija i Crna Gora, veoma bitan naèin na koji se u Briselu donose odluke, i da to može doprinijeti da njihov znaèaj prevaziðe njihovu velièinu. »Kad imate svoj glas u Savjetu EU, manje je bitna velièina vaše države«. Rumunski ambasador, Ferdinand Nað, poruèio je mladima da uvijek treba da požuruju Vladu da što prije dovede državu do èlanstva u EU, navodeæi da je to kljuèna stvar za buduænost svih, posebno mladih. Predstavnici èeške, slovaèke i poljske ambasade poruèili su da Evropa nema bolju perspektivu od èlanstva u EU, i da snažno podržavaju nastavak procesa proširenja kao i napore Crne Gore na tom putu. I ambasadori država koje su od ranije èlanice EU, Njemaèka i Velika Britanija, Ian Viting i Pius Fišer ponovili su podržavaju proces prošireja EU, posebno èlanstvo Crne Gore. »Jugoistoèna Evropa sada je najveæi nezavršen posao Evropske unije i to je zaista tako. Dvije od sedam država koje su naslijedile bivšu Jugoslaviju veæ su èlanice i mislim da æe Crna Gora biti sljedeæa. Ona grabi taj otvoreni prostor i moguænosti, èime æe poveæati standard i prosperitet«, rekao je Fišer. On je podsjetio da je kralj Nikola svoje kæerke udao u pet kraljevskih porodica po Evropi i imao nadimak evropski zet. »Tako da mislim da morate da održavate te standarde koje je on postavio«. Profesorica Ekonomskog fakulteta, Goradana Ðuroviæ rekla je da je veliko proširenje iz 2004. godine neponovljivo, podsjeæajuæi da je tada EU uveæala teritoriju za 20 odsto i stanovništvo za èetvrtinu. »To zlatno doba proširenja je za nama, u smislu tako jasne politièke podrške i zajednièkog interesa da istok Evrope postane integralni dio evropske porodice. Proširenje koje se sda adešava u našem regionu ne može biti ponovljivo zato što govorimo o nekih èetitr iodsto stanovništva, pet odsto teritorije, a ako govorimo o bruto društvenom proizvodu onda je cijeli region ispod 0,5 odsto BDP EU«, ukazala je ona. Ðuroviæ je navela da su iskustva èlanica pokazala da je došlo do poveæane mobilnosti rada, ali da je to uticalo i na smanjenje broja stanovnika nekih država, posebno baltièkih, u kojima se broj stanovnika, od popisa iz 1991. do 2011. godine smanjio za oko 15 odsto. Predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije, Slaven Radunoviæ, ocijenio je da Crna Gora sebi ne može priuštiti znaèajan odliv stanovništva, jer bi to moglo da joj ugrozi biološki opstanak, navodeæi da se nada da æe to sprijeèiti otvaranje fabrika i unaprjeðenje ekonomskog ambijenta. »Fali još jedan, možda najkrupniji kamen u mozaiku naših evropskih integracija, a to je da izvršna vlast dopusti ozbiljene reforme, i stvarnu borbu protiv kriminala i korupcije, pa to bilo i po cijenu gubljenja vlasti. Jer smo to dužni buduæim generacijama, koje ne smiju biti taoc bilo èijih interesa«, kazao je on. (kraj) mib/boj