• petak, 25 jul 2025

Èlanstvo u NATO preduslov za EU

Èlanstvo u NATO preduslov za EU
Podgorica, (MINA) – Crna Gora ima realnu šansu da u septembru dobije poziv za èlanstvo u NATO, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjeviæ, navodeæi da je èlanstvo u Alijansi preduslov da država postane dio Evropske unije (EU). Konjeviæ je kazao da je Crna Gora od obnove nezavisnosti trasirala dva spoljno-poitièka cilja a to su èlanstvo u EU i NATO. »Crna Gora ima realnu šansu da u septembru dobije poziv za èlanstvo. To ne mislimo samo mi veæ brojni znaèajni uticajni politièari EU i NATO-a koji priznaju našoj državi ono što je radila i smatraju da je ispunila najznaèajniji dio politièkih kriterijuma«, ocijenio je Konjeviæ za Radio Crne Gore. Prema njegovim rijeèima, u oblasti bezbjednosnih sektora država mora ispuniti potrebne uslove za èlanstvo. »Nažalost u znaèajnom dijelu javnosti NATO se posmatra iz blokovske podjele. Kad se pomene NATO pomisli se na Varšavski pakt. Sve je manje vojna sila a sve više ureðena politièka organizacija koja garantuje bezbjednost posebno za malu državu«, pojasnio je Konjeviæ. Male države, prema njegovim rijeèima, teško mogu same da izgrade jake bezbjednosne sisteme. »Èlanstvo u NATO je lakmus papir o tome da li ste spremni da uðete u EU, samo što je proces ulaska u EU nešto sporiji. Ta dva procesa su kompelmentarna«, naveo je Konjeviæ. On je ukazao da nijedna država od 2004. godine nije ušla u EU a da nije prethodno bila èlanica NATO-a. »Onda mogu da zakljuèim da je preduslov da budete u Uniji èlanstvo u Alijansi. Mi imamo skoro dvije treæine graðana koji misle da je strateški cilj Crne Gore da bude èlanica EU«, smatra Konjeviæ. Kako je rekao, izgradnja demokratskog društva je proces jer Crna Gora nema demokratsku tradiciju. »Moramo da se naviknemo na višestranaèki sistem i da uvažavamo jedni druge a da graðanin bude u centru«, poruèio je Konjeviæ. Kako je kazao, na državi je da ispunjava postavljene uslove. »NATO je sve više politièka a manje vojna organizacija. Na nama je da ispunjavamo standarde koji su potrebeni da bi smo došli u krug politièke odluke i da iskoristimo vrijeme pred nama«, naveo je Konjeviæ. On je podsjetio na znaèaj èlanstva u NATO u sluèajevima elementarnih nepogoda i atipiènih situacija, navodeæi da je NATO pomogao Crnoj Gori kada se prije nekoliko godina našla u takvim situacijama, iako nije èlanica Alijanse. »Jedna pomoæ i procedure su kada ste dio tog sistema, a druga kada niste«, rekao je on. Govoreæi o granicama, Konjeviæ je kazao da u MUP-u shodno akcionom planu za poglavlja 24 rade Šengen akcioni plan koji treba da bude završen do kraja 2015. godine. »On treba da bude putokaz kako naše granice i procedure u svakom smislu treba da izgledaju. To je dosta novca koji æemo prvenstveno povlaèiti kroz zajednièke projekte sa Evropkom komisijom i partnerima«, pojasnio je Konjeviæ. On je rekao da æe taj put trajati duže nego ulazak Crne Gore EU, navodeæi da je tako bilo u svim državama. »Hrvatska je danas dio EU, ali ne i šengena«. Konjeviæ je kazao da æe Crna Gora u toj oblasti naporno raditi, prije i nakon ulasaka u EU. »Kao i u mnogim drugim segmentima, ulaskom u EU ne završava se posao, ni u reformi administarcije niti u mnogim drugim oblastima«, pojasnio je Konjeviæ. Upitan koliko Crna Gora danas može danas da se izbori sa sajber terorizmom rekao je da je to danas vrlo malo. »To je izuzetno skup proces sa jedne strane, a sa druge zahtijeva veliko broj usko-struèno obrazovanih ljudi«, odgovorio je Konjeviæ. On je podsjetio da se u poslednjih 15 godina desila velika informatièka revolucija. »To je jedna potpuno nova generacija, i sa njom imate i nove oblike kriminala. I kao što veæina graðana ne može zamisliti da danas funkcioniše bez kompjutera tako su i sve veæi izazovi u borbi protiv sajber kriminala« smatra Konjeviæ. On je rekao da su danas gotovo svi državni kapaciteti bazirani na internet tehnologijama i da se ti kapaciteti moraju saèuvati i osigurati »od upada onih koji se izuzetno dobro razumiju u te stvari«. Podsjetio da ni Amerika nije uspjela da se spasi od toga. »Za njih su izazovi naravno mnogo veæi, ali da mi ne bi trošili taj dio novca i da bi dodatno u toj oblasti zaštitili bezbjednost zato je i to jedna od razloga da budemo dio NATO-a«, poruèio je Konjeviæ. (kraj) anm/mib/žug