Podgorica, (MINA) – Portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Igor Lukšiæ najavio je da æe Milo Ðukanoviæ, najvjerovatnije, biti kandidat te partije za predsjednika Crne Gore. »Nijesmo još razgovarali o predsjednièkom kandidatu. Kad se raspišu izbori, odluku æe donijeti Glavni odbor DPS-a, ali mislim da je èlanstvo prilièno jedinstveno da bi Ðukanoviæ trebalo da se kandiduje i na izborima zasluži još jedan predsjednièki mandat«, izjavio je Lukšiæ u intervjuu agenciji MINA. Da li DPS planira da parlamentarni izbori budu istovremeno sa predsjednièkim i izborima u Podgorici? Predsjednièke izbore raspisuje predsjednica parlamenta Vesna Peroviæ. Zato je teško prognozirati da li æe svi izbori biti istog dana. Ako i kada izbori budu definitivno izvjesni, utvrdiæemo i termine. Ukoliko vlada ne bude izabrana do 28. jula, morali bi èekati da se, na osnovu parlamentarnih izbora, konstutiše novi parlamentarni saziv, da bi se raspisali predsjednièki izbori. U meðuvremenu, meðutim, moglo bi se doæi do dogovora da svi izbori budu raspisani u istom terminu. Nakon dogovora o lokalnim savezima izmeðu Liberalnog saveza (LS) i Koalicije za Jugoslaviju, realno je oèekivati da DPS, sa svojim koalicionim partnerom Socijaldemokratskom partijom (SDP), bude u moguænosti da formira vladu, bez traženja podrške sa strane. Pri tom podrazumijevam da bi albanske nacionalne partije takoðe bile zastupljene u izvršnoj vlasti, kroz korektnu komunikaciju, kao i do sada. Postoji li moguænost da mandatar Vujanoviæ vrati mandat predsjedniku Ðukanoviæu, prije 28. jula? Vujanoviæ je uputio je poziv èlanicama Koalicije za Jugoslaviju za drugi krug konsultacija. Vjerovatno æe biti dobro i korisno da on i Koalicija u direktnom kontaktu iskristališu stavove. Ako Vujanoviæ ne uspije da sastavi vladu, postoji teorijska moguænost da vrati mandat i da Ðukanoviæ imenuje drugog mandatara. DPS je svjesna da novu vladu neæe biti lako sastaviti i da su, u ovom trenutku, izvjesniji vanredni parlamentarni izbori. Veæ smo poèeli da se pripremamo za njih. Hoæe li èinjenica da je Vlada, kojoj je parlament izglasao nepovjerenje, sastavljena samo od kadrova iz DPS-a, uticati na tumaèenje rezultata izbora? Ima li ona ingerencije da donosi krucijalne odluke? Ova vlada po Ustavu obavlja funkciju do izbora nove. Pošto nema podršku parlamentarne veæine, vjerovatno nema dovoljan legitimitet da funkcioniše u punom kapacitetu. Ne vidim da bi to trebalo da posebno utièe na tumaèenje rezultata izbora, iako se Koalicija za Jugoslaviju ovoga puta prilièno potrudila i pokazala zavidan nivo maštovitosti, objašnjavajuæi zašto su izgubili na lokalnim izborima. Ukoliko bi donijela odluku na koju nema pravo, postoje institucije, prije svega Ustavni sud, da o tome sude. Ne vjerujem da bi Vada donijela bilo koju odluku koja se kosi sa Ustavom i zakonom. Kako komentarišete posljedice odbijanja uslova LS za stvaranje koalicije u pet opština? DPS je pokušala da doðe do realne ponude LS-u. S obzirom na izborne rezultate, smatramo da je realno da LS dobije gradonaèelnika u dvije opštine. Pri tome bi uèestvovali u vlasti u Nikšiæu, ali i Baru, gdje nam LS nije potreban za formiranje opštinske vlasti. Pozitivno smo odgovorili na prvobitnu inicijativu LS da se dogovaramo paralelno o formiranju Vlade i lokalnih vlasti. Ali, neprihvatljivo je bilo njihovo odbijanje našeg mandatara i naknadno traženje svih pet gradonaèelnika. Zato smo odluèili da se držimo stavova koje smo javno isticali, da se ponašamo krajnje principijelno i uvažavamo volju biraèa. Njihov odgovor je bio lokalni savez sa Koalicijom za Jugoslaviju u pet opština. Mislim da to nije pametan potez, ali o tome æe suditi graðani na prvim narednim izborima. Ukoliko to bude u vanrednim parlamentarnim izborima, vjerujem da æe se ovaj savez odraziti se na njihov izborni uèinak. Novi parlamentarni izbori su izgledniji, ukoliko se do 28. jula usvoji ustavna povelja. Znaèi li to da æe crnogorska delegacija, prilikom rada na njenom tekstu, biti kooperativnija? Ti datumi ne utièu na kooperativnost crnogorske delegacije. Crnogorska delegaciji æe biti u potpunosti kooperativna, kao i do sada. Veæ za prvi sastanak smo se dobro pripremili, predložili naš nacrt poslovnika, kasnije ga usaglašavali i usvojili bez velikih muka. Dogovorili smo se, takoðe, da formiramo potkomisiju, kako bi ubrzali rad na ustavnoj povelji. Do èetvrtka, kada je naredna sjednica Komisije u plenarnom sastavu, potkomisija bi trebalo da predloži nacrt ustavne povelje, makar sadržaj, strukturu, a možda i tekst, koji bi predložili Komisiji na usaglašavanje. Crnogorska delegacija æe biti maksimalno kooperativna i to tražimo i od drugih. Insistiramo da ne bude revidiranja i dopisivanje Sporazuma. Èini mi se da se poslednjih dana pokušava u povelju ubaciti ono što je neko zaboravio da upiše u Sporazum. To je za nas neprihvatljivo. Da li æete sporna pitanja izbora poslanika za parlament zajednièke države, naèin usvajanja povelje i funkcionisanje postojeæih do izbora novih federalnih organa, ostaviti za kraj? To ne bi trebalo da to budu sporna pitanja za razmne ljude. Sporazum je vrlo jasan u dijelu o izboru poslanika u buduæu skupštinu. On precizira da je potrebno da, u ovom sluèaju parlament Crne Gore, donese zakon koje æe regulisati to pitanje. Spremni smo da, odmah po usvajanju povelje, radimo na tom zakonu. Usvajanje ustavne povelje bi trebalo da bude najmanji problem. Nakon što se identièan tekst ustavne povelje usvoji u parlamentima Crne Gore i Srbije i uputi saveznoj Skupštini, bitno je da ga ona ne može promijeniti ni u kom dijelu. Da li æe se o aktu proglašenja glasati, manje je bitno. Logièno je da se obezbijedi kontinuitet funkcionisanja postojeæih do izbora novih organa. U zakljuècima smo predložili da funkcionišu samo oni organi koji su precizirani ustavnom poveljom, jer se na taj naèin obezbjeðuje suštinski kontinuitet. Svi ostali federalni organi, biæe transformisani na nivo institucija Srbije. Što prije to Srbija uradi, to bolje za nju. Vjerovatno æe pri tome imati problem dogovora sa opozicionom Socijalistièkom narodnom partijom, zbog velikog broja ljudi koje je ova stranka zaposlila u administraciji SRJ. (kraj) jrb/isf