Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska Vlada biæe otvorena za razgovore o izmjenama Zakona o radu, ali je njena politika sadržana u Predlogu njegovih izmjena i dopuna, saopštio je danas premijer Milo Ðukanoviæ. Savez sindikata Crne Gore zatražio je, nakon što ga je Vlada prihvatila, zaustavljanje procedure usvajanja Predloga izmjena Zakona, koje poslodavcima omoguæavaju da tehnološkim viškom proglase i invalide rada. Ðukanoviæ je, na brifingu sa novinarima u Vladi, podsjetio da æe o izmjenama konaèno odluèiti Skupština, dodajuæi da æe izvršna vlast u parlamentarnoj raspravi saslušati sve argumente, a prije nje biti otvorena za razgovore sa socijalnim partnerima, prije svih Vijeæem Saveza sindikata. Savez sindikata danas je najavio da æe organizovati generalni štrajk ako drugaèije ne uspije da zaustavi usvajanje izmjena. »Ne doživljavam suviše dramatièno tu najavu, doživljavam je svakako upozoravajuæom. Ona æe nas dodatno motivisati na nastavak dijaloga sa Sindikatom«, kazao je Ðukanoviæ, dodajuæi da oèekuje rješenje koje æe obezbijediti nephodnu socijalnu zaštitu invalidima, a neæe usporiti privatizaciju. Sindikat je ocijenio da æe izmjene Zakona omoguæiti da oko 400 invalida rada iz Kombinata aluminijuma Podgorica ostane bez posla. »Procijenili smo da je u tom dijelu radnog zakonodavstva neophodna revizija i da je teško oèekivati da bilo koji novi vlasnik Kombinata prihvati da mu teret poslovanja budu dosta visoke naknade zarada za preko 400 invalida rada. To je prosto neodrživo za bilans bilo kog novog vlasnika«, smatra Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, to pitanje treba rješavati izmještanjem brige o invalidima rada iz privrede na državu, što æe im obezbijediti socijalnu zaštitu kakvu ona može da im pruži i stvoriti uslove za dinamiènu privatizaciju. Ðukanoviæ je kazao da se u vrijeme preovladavajuæeg državnog vlasništva moglo tolerisati da se o invalidima brinu preduzeæa. U vezi sa sve èešæim zahtjevima preduzeæa da ih država zaštiti od konkurencije, kao što je nedavno uraðeno za mlinare privremenom carinskom stopom od 30 odsto na pšenièno brašno, Ðukanoviæ je rekao da æe takvi primjeri biti izuzetak. Zaštitu su od tada tražili i preraðivaèi mlijeka i mesa. Kako je kazao premijer, ambicija Vlade nije da podrži visok nivo zaštite, veæ da im pomaže drugaèije, što i radi. On je saopštio da je carinska stopa na brašno poveæana nakon informacija da su preduzeæa iz Srbije otkazala brojne kupoprodajne ugovore zbog niskog kvaliteta pšenice. U toj situaciji, dodao je Ðukanoviæ, crnogorsko tržište bi im bilo prilika da nadoknade izgubljene poslove prodajuæi na njemu jeftiniji proizvod lošeg kvaliteta, što je moglo da ugrozi preraðivaèe u Crnoj Gori. Komentarišuæi oko 22 miliona EUR manje od plana izvorne budžetske prihode u prvih deset mjeseci, on je saopštio da je Vlada sa Meðunarodnim monetarnim fondom dogovorila da bez posebnog programa i rebalansa uštedi do kraja godine odreðeni iznos, a do decembra objavi pregled stavki na koje se uštede odnose. Neizmirene obaveze iz ovogodišnjeg Budžeta biæe prenesene u narednu. Ðukanoviæ je kazao da je u oktobru zabilježen pad u prikupljanju budžetskih prihoda, podsjeæajuæi da je prethodnih mjeseci stepen ostvarivanja plana bio veoma visok. On je ocijenio da manjak u prihodima nije zabrinjavajuæi i da neæe ugroziti nijedan od parametara Vladine politike. »Važno je da mi ostajemo i dalje u okviru planiranog budžetskog deficita, koji æe biti manji od planiranih 3,17 odsto. To su parametri koji govore o kvalitetu Vladine makroekonomske politike i kojima se Crna Gora polako približava ostvarenjima država u eurozoni«, istakao je Ðukanoviæ. On je podsjetio da svako odstupanje u budžetskim prihodima zahtijeva korekcije u potrošnji. »Loše je što se to odražava na manji, razvojni dio Budžeta, jer se podrazumijeva da se zakonske obaveze prioritetno izmiruju, a to su plate, socijalne naknade, transferi fondovima, meðunarodne obaveze, pa ostane malo novca za razvoj. To nas veoma brine i dalje upuæuje da bismo morali raditi prije svega na poveæanju društvenog proizvoda, uz smanjivanje poreza na veæoj efikasnosti administracije, a na rashodnoj strani na daljem smanjivanju fiksnih troškova, kako bi što više Budžeta ostavili za razvoj«, rekao je Ðukanoviæ. (kraj) dmc/anf