Podgorica, (MINA) – Normativna rješenja u ekspertskom tekstu novog crnogorskog ustava tehnièki su korektno uraðena i mogu poslužiti kao dobra osnova za dalju raspravu i eventualnu doradu, ocijenio je veèeras profesor sa Univerziteta u Lajpcigu Edin Šarèeviæ. On je na debati »Kakav je ustav potreban evropskoj Crnoj Gor« kazao je da Crna Gora ima šansu i obavezu da svoju ustavnopravnu istoriju "zakiti odgovarajuæim dokumentima i da ih ostavi pravnoj nauci". Šarèeviæ je rekao da je problematièan dio teksta koji govori o principima podjele vlasti, odnosno o konkretnim ovlaštenjima pojedinih segmenata i organa državne vlasti. On smatra da se radi o modelu koji bi se uslovno mogao nazvati "polupredsjednièkim ili miješanim sistemom podjele vlasti, gdje je mjesto predsjednika države pozicionirano kao funkcija kralja ili knjaza". »Kao da su pisci teksta veæ imali u vidu osobu koja bi eventualno mogla figurirati kao predsjednik države i u tu liènost ugradili sve pojedinaène ustavne kompetencije i nadležnosti«, pojasnio je Šarèeviæ. Miodrag Radojeviæ sa beogradskog Instituta za politièke studije smatra da je tekst novog ustava moderan i sitemski dobro »pogoðen«, sa puno detalja, ali da su neki djelovi nedoreèeni, poput onoga o vojsci i meðunarodnim odnosima. On smatra da tekstom nije precizirano ni da li æe u Crnoj Gori biti klasièni parlamentarni, polupredsjednièki ili kancelarski sistem. Radojeviæ je rekao da æe vrijeme pokazati da li æe novi ustav Crne Gore biti "njen kljuè za ulazak u evropske i meðunarodne strukture, ili povod za veoma oštre politièke sukobe". Profesor Pravnog Fakulteta iz Beograda Bogoljub Milosavljeviæ smatra da nije toliko bitno kakav je tekst ustava, nego da li æe se on primjenjivati i ko æe nadgledati njegovu primjenu. On je primijetio da se u novom ustavu nigdje ne pominje ratno stanje, nego samo vanredno, koje se "može uvesti ako se priprema ili dogodi narušavanje javnog reda i mira". "Da li to znaèi da se vanredno stanje može uvesti i zbog nereda na fudbalskoj utakmici", upitao je Milosavljeviæ, i dodao da nije precizirano ni trajanje vanrednog stanja. On je rekoa da dio teksta koji se odnosi na lokalnu samoupravu nije usklaðen sa Evropskom poveljom, i dodao da æe taj i drugi nedostaci vjerovatno biti ispravljeni nakon sugestija Savjeta Evrope. Uèesnici su imali zamjerke ni na djelove teksta koji se odnose na izbor sudija, imunitet poslanika, nadležnosti premijera, ingerencija vlade i skupštine i o kvalifikovanoj skupštinskoj veæini potrebnoj za donošenje bitnih odluka. Debatu je organizovala Regionalna kancelarija njemaèke Fondacije Heinrich Boll, sa ciljem da se poveæa uèešæe organizacija civilnog društva u procesima odluèivanja u Crnoj Gori i oblastima djelovanja koje se odnose na definisanje države i ustava. (kraj) gop/del