Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Za rješavanje problema u podgorièkom Kombinatu aluminijuma (KAP), u koji je ruski investitor uložio preko 300 miliona EUR, postoje tri varijante, od kojih jedna ukljuèuje moguænost privlaèenja treæeg partnera, saopštio je danas ministar za vanredne situacije Rusije, Sergej Šojgu. „Sve tri varijante su realne, ali trebaju dogovor“, kazao je Šojgu nakon petog zasjedanja Meðuvladinog komiteta za trgovinu, ekonomsku i nauèno-tehnièku saradnju izmeðu Crne Gore i Rusije. On, meðutim, nije mogao da saopšti šta taèno podrazumijevaju ponuðene opcije za rješavanje problema u KAP-u, ali je najavio da æe o tome razgovarati sa crnogorskim ministrom ekonomije, Vladimirom Kavariæem. „Najvažnije kada je u pitanju rješavanje problema u KAP-u, je da se uloga države, Crne Gore ili Rusije, svede na minimum, a poželjno bi bilo na nulu, kako bi kompanija poèela da živi po zakonima svjetske ekonomije“, rekao je Šojgu. On je dodao i da je potreba što skorijeg nalaženja rješenja za KAP definisana i Protokolom sa petog zasjedanja Meðuvladinog komiteta, koji je danas potpisao sa crnogorskim ministrom vanjskih poslova, Milanom Roæenom. Roæen je saopštio da u Meðuvladinom komitetu nijesu do detalja razgovarali o sadržaju moguæih opcija za rješavanje problema u KAP-u, veæ da za sada postoje tri varijante, uz moguænost da ih bude i više boljih. „Najvažnije je da æe crnogorska Vlada i ruski investitor pokušati da što prije doðu do najboljeg rješenja za podgorièku fabriku, nezavisno o kojoj se varijanti radilo, ukljuèujuæi i varijantu ukljuèivanja treæeg partnera“, poruèio je Roæen. On je podsjetio da problem u KAP-u treba rješavati u obostranom interesu i naveo da se u javnosti stvarala slika da bi sav teret bio prebaèen na Vladu Crne Gore. „Ipak na to treba gledati realno. Nije se radilo o pomoæi nekom privilegovanom investitoru u Crnoj Gori, veæ jednoj veoma važnoj grani crnogorske industrije, koja zapošljava veliki broj radnika“, rekao je Roæen. On je objasnio da je na sastanku Meðuvladinog komiteta dogovoreno formiranje dvije radne grupe, od kojih bi se jedna posvetila oblastima poljoprivrede i turizma, a druga sektoru energetike. Cilj formiranja tih radnih grupa je, prema rijeèima Roæena, odreðivanje zajednièkog imenitelja za dalju saradnju dvije države. Roæen je saopštio i da je Crna Gora zainteresovana za ukljuèivanje u gasovod Južni tok, što potvrðuju poziv predsjednika Vlade, Igora Lukšiæa, predstavnicima ruskog Gasproma, koji realizuje projekat, da ispitaju te moguænosti. Na sastanku je konstatovano i da projekat gradnje luksuznih vila i apartmana na brdu Zavala kod Budve, koji je bio obustavljen, nije problem koji se tièe vlada Crne Gore i Rusije, ali i da bi trebalo podstaæi „odgovarajuæe subjekte“ da što prije i u skladu sa zakonskim propisima naðu izlaz iz sporne situacije. Saopšteno je i da postoji zainteresovanost ruske kompanije Koks, koja je uspješno privatizovala Slovenaèku industriju èelika, da se ukljuèi u rješavanje problema u nikšiækoj Željezari. Šojgu je naveo da postoje ogromne rezerve po svim pravcima saradnje dvije države, kao i da je na Meðuvladinom komitetu bilo rijeèi i o poveæanju broja ruskih turista u Crnoj Gori. „Brojka od 18 hiljada ruskih turista koji su u posljednjih deset godina posjetili Crnu Goru porasla je na oko 300 hiljada, koliko se oèekuje da æe ih biti do kraja ove godine. Treba preduzeti sve napore da se ruski turisti zadrže u Crnoj Gori, kao i da se poveæa broj njihovih noæenja“, rekao je Šojgu. On je podsjetio da Crna Gora koristi svega 17 odsto hidroresursa kojima raspolaže i najavio da æe posredovati u privlaèenju velikih ruskih kompanija iz sektora energetike, kao što je Interrao, da ulažu u crnogorski energetski sektor i gradnju malih hidroelektrana. „Crna Gora bi, u sluèaju realizacije tih investicionih projekata, mogla postati vodeæi izvoznik elektriène energije u regionu, zbog èega smo se i dogovorili da formiramo radne grupe za turizam i za energetiku“, naveo je Šojgu. (kraj) nar/bvm