Izmjene budžeta ne utiču na budžetski rezultat
- Post By Natasa Radanovic
- 14:07, 21 jul, 2025

Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Predložene izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu su tehničke prirode, i kao takve ne dovode do promjene budžetskog rezultata, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković.
On je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj se raspravljalo o rebalansu budžeta, kazao da su izmjene predložene u cilju tehničkog usaglašavanja usljed donošenja i primjene nove Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave.
„Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde EUR raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi EUR, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona“, precizirao je Vuković.
On je naveo da su u odnosu na prvobitni zakon obavljene tehničke izmjene, u skladu sa izmjenama Uredbe, pa je došlo do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam EUR usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka.
„U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada EUR. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepormijenjeni“, naveo je Vuković.
Drugim riječima, kako je objasnio, ne dolazi do promjene budžetskog rezultata, odnosno projektovani prihodi, ukupni projektovani rashodi i deficit se suštinski ne mijenjaju ovim izmjenama.
Predstavnik Kluba poslanika Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, saopštio je da nije problem što Odbor razmatra tehnički rebalans budžeta, ali da su ključne teme o kojima bi poslanici trebalo da razgovaraju ovogodišnja turistička sezona i deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), koji je, prema njegovim riječima, na istorijskom maksimumu.
On je kazao da nije prošlo ni godinu, a Ministarstvo finansija je priznalo da fiskalna strategija nije dobro urađena, te da podaci koji su bili predviđeni, uključujući i očkivani rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), ne vrijede ništa.
„Deficit Fonda PIO dostigao je 232 miliona EUR, što će građani morati da plate kroz razne vrste dažbina. Imamo sezonu koja je takva kakva je, jer smo, između ostalog, povećali PDV na usluge u turizmu, a tu je i skok cijena“, naveo je Konatar.
On je poručio da je neophodno suočavanje sa stvarnim podacima i da nas „šminkanje brojeva“ neće spasiti.
„Pitam ministra da li su planirani budžetski prihodi u skladu sa planom, ispod ili iznad njega. Ne pitam da mi postojeće podatke uporedite sa prošlom godinom, već sa planom, jer mi moramo da premašimo ono što smo planirali da bi finansirali deficit Fonda PIO“, kazao je Konatar.
Poslanik Kluba poslanika Pokreta Evropa sad, Tonći Janović, ne slaže se sa konstatacijom da je finansijska situacija u Crnoj Gori toliko loša.
On je saopštio da je tehničkim rebalansom, između ostalog, predviđeno finansiranje gradnje zaobilaznice oko Budve, što će doprinijeti razvoju turizma i lokalne privrede.
„Stanovnici primorja su dugo čekali taj projekat“, podsjetio je Janović.
Predstavnik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović, smatra da je fiskalna strategija, koja je usvojena prošle godine, bila uvod u rekonstrukciju vlade, što je za posljedicu imalo nerealni ekonomski program i povećanje broja ministarstava, odnosno rast partijskih apetita.
„Turistička sezona je loša, rezultati neće biti onakvi kakve smo očekivali. Cijene su visoke, a tu je i saobraćajni kolaps. Sa druge strane imamo zapošljavanje u državnom i energetskom sektoru, nedomaćinsko poslovanje u sektoru energetike, što bi mogao da bude uvod u prodaju Elektroprivrede (EPCG). Tu su i Rudnik uglja i Morsko dobro“, naveo je Milović.
On je upozorio da se upalio crveni alarm i da će Crna Gora, ako se nešto ne preduzme, biti samo forma države koja neće imati suštinu.
„Vratite se realnoj ekonomiji, jer je populizma dosta. Politički apetiti su se popunili, vrijeme je da se okrenemo onome od čega se živi“, rekao je Milović.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da se duži niz godina ne bavimo realnom ekonomijom.
„Ni u jednom budžetu nema bavljenja realnom ekonomojom, naprotiv, iz godine u godinu se drastično smanjuje iznos podrške unapređenju konkurentnosti crnogorske privrede, što znači da radimo sve suprotno. Koncipiran je pogrešan ekonomski model, koji nije razvojni, nego potrošački. I onda kad pričamo o fiskalnoj strategiji, ona je bazirana na pogrešnom modelu“, rekao je Mugoša.
Taj pogrešan model, kako tvrdi, već sada pokazuje svoje negativne strane, „jer ako ne stvarate ne možete da trošite“.
„Ja bih volio da je ovo tehnički rebalans, ali ako je Vlada snizila stopu rasta BDP-a sa 4,8 odsto na 3,5 odsto, a mi u predlogu rebalansa nijesmo promijenili nijednu cifru oko prihoda, onda nešto nije u redu“, kazao je Mugoša.
Što se tiče turizma, on je kazao da se ove godine smanjuje broj noćenja u odnosu na prošlu.
„To treba da nas zabrine, zašto ljudi manje borave u Crnoj Gori“, pitao je Mugoša.
Poslanik Bošnjačke stranke, Mirsad Nurković, kazao je da moramo na realan način sagledavati sve činjenice sa kojima se susreće crnogorska ekonomija.
„Aerodromi su poodavno problem, a danas je taj prblem eskalirao, jer nijesmo išli u korak s okruženjem. Ja bih radije ušao u priču da sami valorizujemo naše aerodrome, ali ako nemamo nikakvih mogućnosti, onda se nameće normalno rješenje da se mora ići u koncesije“, rekao je Nurković.
On smatra da je fiskalna strategija u najvećoj mjeri dobro sačinjena, ali se postavlja pitanje da li se sprovodi na pravi način.
„Ja i dalje vjerujem u vitalnost ukupnog finansijskog sistema i vjerujem u dobru namjeru ljudi koji su preuzeli odgovornost da sprovedu fiskalnu strategiju“, zaključio je Nurković.
(kraj) jlb/nar