Kotor, (MINA) – Nijedna država do sada nije iskoristila pravo da protiv pirata djeluje na kopnu, iako u rezoluciji Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) postoji ovlašæenje za to, kazao je danas brigadni general Komande združenih snaga NATO-a u Napulju Gerhard Šulc. To se, kako je objasnio, navodi u jednoj od najnovijih rezolucija koja se odnosi na oblasti bezbjednosti. Šulc je danas uèestvovao na panel diskusiji na temu NATO i Crna Gora-djelovanje rame uz rame u operacijama protiv pirata, koja je održana na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru. Šulc je rekao i da brojne rezolucije UN novijeg datuma, daju ovlašæenja državama za djelovanje protiv pirata na kopnu, što bi po njegovom mišljenju dalo i najbolje rezultate, ali da u meðunarodnim krugovima za sada za tako nešto nema dovoljno volje. Govoreæi o uèešæu NATO snaga, koje u Adenskom zalivu djeluju protiv somalijskih pirata od 2008. godine, Šulc je ukazao i na ogranièenja koja u tom poslu nameæu meðunarodno pravo, buduæi da pirati èesto imaju izmeðu 15 i 17 godina. “Tako je do nedavno postojala moguænost da se piratski brodovi prate i gone samo dok su na otvorenom moru i dok ne uðu u teritorijalne vode neke od država”, kazao je Šulc, dodajuæi da su UN to ogranièenje ukinule. Uzroke visokog strepena piraterije, posebno u somalijskim vodama, Šulc je povezao sa društveno-ekonomskom krizom koja je zahvatila tu državu. “Somalija kao država nije uspjevala da osigura bezbjednost u korišæenju svojih teritorijalnih voda, a obalna straža nije bila sposobna da èuva more, pa su brojni ribarski brodovi, ukljuèujuæi i one iz evopskih zemalja, poèeli nezakonito da vrše izlov ribe, a bilo je èesto i ispuštanja toksiènog otpada”, kazao je Šulc. On je rekao da je situacija u kojoj nijesu mogli da izdržavaju porodice od svog posla, somalijske ribare okrenula da love “veæe ribe”, odnosno da zarobljavaju trgovaèke brodove i traže otkup. “To je postao kriminal velikih razmjera, a otkupi znaèajne svote”, kazao je Šulc. Sve je, kako je rekao, uticalo i na druge zemlje, kao što je Egipat koji sada gubi velike svote novca, jer kompanije izbjegavaju prolaz kroz Suecki kanal, pa brodovi voze oko Afrike. “Veæe su i stope osiguranja za brodove za sve koji plove opasnim vodama, posebno kod Lojda, tako da je sva roba koja ide ka krajnjim potrošaèima skuplja, odnosno mi smo ti koji plaæamo”, naveo je Šulc. Studentima se obratio i pukovnik Ðanmarko Belini, savjetnik komadanta NATO snaga u Napulju za zapadni Balkan. Belini ima veliko iskustvo u meðunarodnim operacijama, proveo je i 47 dana u ratnom zarobljeništvu, a prilikom jedne operacije njegov avion je srušen u Iraku. On je rekao da je piraterija sociološki problem, vezan za društva koja nijesu sposobna da obezbijede pravnu državu u kojoj djeluje normalan život, pa stoga i postoji obaveza NATO-a i pojedninaènih država da im pomognu, kako bi dostigle pravno funkcionalni okvir. Poruènik korvete Vojske Crne Gore Miroslav Radojièiæ prvi je Crnogorac koji je uèestvovanjem u misiji Atalanta bio i u operacijama protiv pirata. On je ukazao na èinjenicu da su, uz stotine otetih u Somaliji, u zarobljeništvu i dalje dva crnogorska mornara sa grèkog broda Polar. “Oblast u kojoj djeluju meðunarodne snage je akvatorijum od 5,2 miliona kvadratnih kilometara, odnosno površine kao pola Evrope, gdje je stalno prisutno oko 70 ratnih brodova, što je malo za ovakav posao”, kazao je Radojièiæ. On je rekao da u internacionalnom koridoru, kao dobro èuvanoj ruti od strane brodova meðunarodne zajednice, saraðuju NATO, Evropska unija, Rusija, Kina, Japan, Indija, Pakistan i druge zemlje. “Iskustva pokazuju da oteti pomorci sa piratima treba da saraðuju”, rekao je Radojièiæ i dodao da su žrtve minimalne, pa i ako se desi otmica da “to i nije toliko strašno”. On je preporuèio i izbjegavanje droge poznate kao “kat”, koju pirati nude otetima. “Rijeè je o jednoj vrsti trske koju gloðu i ostaju budni po nekoliko dana, ali su zbog toga i veoma nervozni. Budite strpljivi, tražite struènu pomoæ u posttraumatskom postupku”, poruèio je Radojièiæ. Pomorac iz Kotora Milan Smoloviæ , koji je imao iskustva sa piratima u Nigeriji, gdje je bio otet sa dva hrvatska mornara, a zatim i osloboðen u antiteroristièkoj akciji, takoðe je preporuèio smirenost i postupanje po zahtjevima pirata. “Oni u bijelom èovjeku samo vide banku, a doðe i do situacije da otmièar i oteti postaju isto. Ja sam ove animirao jer sam po prirodi veseo èovjek, tako da smo postali i prijatelji, a davao sam i im i savjete kako da doðu do para, jer je otkup od osam miliona USD, bio neracionalan”, kazao je on. “Precijenili su nas i govorio sam im da im traže pola miliona, što su mogli dobiti”, dodao je Smoloviæ. (kraj) pen/boj