Beograd, (MINA-BUSINESS) – U Srbiji je, od oktobra prošle do aprila ove godine, osam banaka poveæalo marže na kredite u otplati od 0,75 odsto do 2,5 odsto, saopšteno je iz Narodne banke (NBS) te zemlje. Dio kamate koji im pripada su, pozivajuæi se na ugovore koji im to omoguæavaju, poveæale Alfa, Erste, Eurobanka EFG, Pireus, Prokredit, Rajfajzen, Hipo Alpe Adrija, Univerzal i Inteza, pišu Veèernje novosti. NBS je, kako tvrde njeni predstavnici, primila više pritužbi da su pojedine banke obavijestile klijente da æe poveæati marže, iako su u anketama te finansijske institucije trvdile da to neæe uèiniti. Graðani Srbije su samo u prva tri mjeseca ove godine NBS-u dostavili 154 pritužbe na rad banaka, tvrdeæi da su ošteæeni poveæanjem kamata u toku otplate zajmova, njihovim usklaðivanjem sa rastom cijena na malo, kao i èinjenicom da ih niko od bankara nije upozorio na tu moguænost prilikom odobravanja pozajmice. NBS, prema postojeæim propisima, teško može da zaštiti graðane od samovolje banaka. Centralna banka jedino ima moguænosti da klijenta uputi na banku, za koju smatra da ga je oštetila. NBS može i da pokrene postupak posredovanja, odnosno medijacije, kako bi došlo do poravnanja izmeðu klijenta i banke bez odlaska na sud. NBS, kako tvrde njeni predstavnici, ne može da utièe na to kolike æe kamate banke da primjenjuju i kada æe ih podizati, odnosno smanjivati. “To treba da uèini tržište, odnosno konkurencija”, saopšteno je iz NBS. Graðane Srbije trenutno nijedan zakon ne štiti od samovolje banaka, tako da je prosjeèna kamata na kratkoroène zajmove ove godine dostigla 57 odsto. Najskuplji su gotovinski i potrošaèki zajmovi u dinarima, takozvani brzi krediti, kreditne kartice i dozvoljeni minusi, koje banke u Srbiji nude sa kamatom do 32 odsto. NBS je, meðutim, spustila svoju referentnu kamatu, koja je osnov za izraèunavanje bankarskih kamata, pravdaju to poveæanjem rizika i poskupljenjem novca na meðunarodnom finansijskom tržištu. (kraj) nar