Bar, (MINA-BUSINESS) – Barsku kompaniju Kontejnerski terminal i generalni tereti (KTGT), koja bi uskoro trebalo da se privatizuje, optereæuju brojni problemi, koji, prema mišljenju holandske konsultantske kuæe MTBS, ugrožavaju njenu konkurentsku poziciju u odnosu na luke iz regiona. MTBS, u analitièkom izvještaju dostavljenom agenciji Mina-business, navodi da je KTGT, za èiju kupovinu je zainteresovana turska kompanija Global ports, trenutno znaèajan gubitaš. U prošloj godini, na ukupnom prihodu od samo šest miliona, zabilježen je negativan rezultat od oko 2,94 miliona EUR. U investicionim transakcijama èesto se vrijednost kompanije odreðuje putem dobiti prije kamata, oporezivanja, depresijacije i amortizacije (EBITDA). Koristeæi ovaj pristup, u osnovi, vrijednost KTGT-a je negativna. »Ako profitna sposobnost KTGT-a nije obnovljena, ko æe vratiti te dugove? Dionièari?«, pitao je konsultant. U izvještaju se podsjeæa da je kapacitet kompanije u prošloj godini bio samo 30,8 hiljada TEU jedinica, dok su balkanske luke zajedno obraðivale 330 hiljada TEU u 2011. Pod TEU se podrazumijeva dvadesetostopni kontejner kao ekvivalentna jedinica. »Osim slabog tržišnog udjela, luèki kapacitet pokazuje trend pada u odnosu na prethodne godine, uglavnom zbog toga što je KTGT izgubio važne brodarske klijente«, smatraju u MTBS-u. Luka je, kako je objašnjeno, izgubila puno tržišnog udjela, jer su se klijenti iz Srbije uglavnom preorjentisali na Rijeku, a oni sa Kosova na Draè. U KTGT-u je u prošloj godini pretovareno 293 hiljade tona generalnog tereta, što je znaèajno manje u odnosu na 2011. uglavnom zbog pada proizvodnje kod glavnih klijenata - Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) i US Steel-a Srbija. Srpska kompanije je bila u vlasništvu US Steela, ali je proizvodnja zaustavljena, a Vlada Srbije je nacionalizovala fabriku. Konsultanti MTBS-a podsjeæaju da se barska luka suoèava sa posebnim izazovima s obzirom na konekciju sa zaleðem, dok Rijeka, na primjer, nudi dnevnu vezu sa Beogradom, kontejnerskim vozom, a Bar nema kontejnerski voz. »Štaviše, situacija s izgradnjom autoputa u Crnoj Gori još je nejasna, dok druge luke u regiji imaju odliènu povezanost autoputevima (Ploèe, Rijeka, Koper i Draè)«, navode iz MTBS-a. KTGT se suoèava i sa problemom prekobrojnih radnika. Kompanija trenutno zapošljava 579 ljudi, a standard za obim pretovara od 30 hiljada TEU jedinica i 293 hiljade tona zahtijeva samo treæinu tog broja. KTGT je isplaæivao otpremnine radnicima zbog znaèajnog viška koji je preuzet prilikom osnivanja kompanije u postupku podjele sa Lukom Bar. KTGT-u je pripalo oko 1,11 hiljada radnika. Kompanija ima potraživanja od zaposlenih i bivših zaposlenih od preko èetiri miliona EUR. U pitanju su krediti odobreni zaposlenima za rješavanje stambenih potreba sa povoljnim kamatnim stopama. Evidentni su i problemi kod instalacije i opreme. Obalnom zidu na kontejnerskom vezu potrebna je sanacija i nadogradnja, a neophodno je zamijeniti i kontejnersku dizalicu. KTGT ima samo jednu kontejnersku dizalicu koja datira još iz 1978, dok je praksa u industriji da se one mijenjaju nakon 20 do 25 godina. »Ovu dizalicu je hitno potrebno zamijeniti, jer postoji rizik od loma što bi zaustavilo bilo kakve operacije u luci. Osim toga, za pružanje usluga brodarskim linijama, treba imati dvije kontejnerske dizalice da bi se osigurao potrebni nivo proizvodnje«, poruèili su konsultanti. KTGT ima prilièno puno skladišnih kapaciteta. Meðutim, skladišta nemaju automatska vrata, nemaju sigurnosne instalacije ni savremeni sistem za upravljanje spremištem u mjestu. KTGT-u, takoðe, nedostaju rashladna skladišta. Trenutno sva kvarljiva roba iz brodova mora se direktno pretovariti u kamione-hladnjaèe. Trenutno osam do deset odsto kontejnerskog uvoza u balkanskoj regiji zahtijeva rashladne kontejnere - voæe, povræe, smrznuti proizvodi. »Rashladna skladišta se grade u konkurentskim lukama (Rijeka), što je prijetnja od dodatnog gubitka tereta u Baru«, upozoravaju konsultanti. KTGT ima nekoliko opštih teretnih dizalica, ali su sve vrlo stare i datiraju iz 60-ih i 70-ih godina. Njihova operativnost nije više zagarantovana. KTGT nema ni operativni sistem za upravljanje terminalnim operacijama. »Postaje oèito da negativni finansijski rezultati, oštar gubitak tržišnog udjela, potreba za poboljšanjem efikasnosti na meðunarodnom nivou i za ulaganjima, zahtijevaju hitnu akciju. Za pretvaranje ove luke u uspješnu, potrebno je puno upravljaèkog truda i investicija«, zakljuèio je konsultant. Sve nekretnine postrojenja i oprema (NPO) koju posjeduje KTGT finansirani su najveæim dijelom iz akcijskog kapitala. Ne postoji test obezvrjeðenja NPO što je uticalo da ovlašæeni revizor u izvještajima za 2011. i prošlu godinu izrazi mišljenje sa rezervom. NPO èini oko 88 odsto ukupne aktive KTGT-a što znaèi da se knjigovodstvena vrijednost NPO znaèajno dovodi u pitanje. Pored navedenog, negativni operativni rezultati KTGT koji se ponavljaju iz godine u godinu samo još više utièu na èinjenicu da se postojeæe NPO ne koriste na pravi naèin ili ne mogu da se koriste zbog zastarjelosti. Vlada je odluèila da privatizuje KTGT, odnosno da proda državne akcije u kompaniji i odobri koncesiju za korišæenje podruèja Luke Bar, kako bi se razvio luèki sektor i proizvele dodatne ekonomske aktivnosti. Tenderska komisija za privatizaciju usvojila je u julu Predlog ugovora o kupoprodaji 62,09 odsto akcija KTGT, koji æe biti zakljuèen sa turskom kompanijom Global Ports. Global Ports æe taj udio u KTGT platiti 8,08 miliona EUR. Iz Tenderske komisije je saopšteno da je Predlog ugovora usaglašen nakon uspješno završenih pregovora sa turskim ponuðaèem, pri èemu je poveæana prvobitno ponuðena cijena od 7,1 milion EUR. (kraj) bvm/nar