Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Budžet za narednu godinu slika je lošeg stanja u ekonomiji Crne Gore i rezultat neodgovornog voðenja ekonomske politike, ocijenili su poslanici opozicionih partija tokom rasprave u Skupštini, dok iz vlasti tvrde da je realno održiv i sa elementima fiskalnog prilogaðavanja. Poslanik Socijalistièke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanoviæ, smatra da je prije poèetka skupštinske rasprave o Predlogu budžeta za narednu godinu došlo do njegovog mini-rebalansa na sjednici Vladi, da bi se na taj naèin napravile odreðene rezerve ili zato što su projekcije bile loše uraðene. »Mini-rebalansom, izmeðu ostalog, branite èinjenicu da æemo naredne godine morati da, po osnovu kamata za dvije emisije obveznica, platimo 70 miliona EUR samo za kamate. Na taj naèin branite i èinjenicu da je, prvi put, za finansiranje nedostajuæih sredstava neophodno nabaviti 205 miliona EUR iz stranih izvora«, saopštio je Damjanoviæ. On smatra da je dobro to što je Predlogom budžeta za narednu godinu predviðeno da se po osnovu garancija ne izdvoji ni jedan EUR, jer to znaèi da Crna Gora neæe imati problem sa Kombinatom aluminijuma (KAP). To bi, prema njegovim rijeèima, moglo znaèiti da je naðen novi partner za KAP ili je sa VT bankom dogovoreno da se garancije plate 2014. godine. »Postoji i moguænost da garancije nijesu planirane, jer æemo ih preuzeti po posebnom zakonu, koji æe Skupština morati da donese«, naveo je Damjanoviæ. On je kazao i da je pozitivno to što je Predlogom budžeta predviðeno da se za garancije za razvojne projekte izdvoji 66,2 miliona, ali da je sporno kojim preduzeæima se one daju. »U redu je da se novac da Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES) za kabl od Tivta do Pljevlja, ili da se pomogne Crnogorska plovidba, ali dati garanciju Montenegro erlajnsu /Airlines/ i preuzeti njegove dugove, to zaista nije domaæinsko voðenje poslova u Vladi«, smatra Damjanoviæ. On je saopštio i da je predloženim budžetom definisano da se poreska potraživanja od oko 200 miliona EUR mogu naplatiti imovinom poreskih obveznika na osnovu saglasnosti Vlade. »Podsjeæam da je Zakonom o poreskoj administraciji veæ definisana moguænost naplate poreske obaveze iz imovine. Dakle, postoji propis koji nam je omoguæavao da naplatimo, plijenimo i prodajemo nešto od ovih 200 miliona EUR, kako ne bi morali da prijetimo ekstra teškim mjerama, meðu kojima je i zamrzavanje penzija«, rekao je Damjanoviæ. Predloženim budžetom je, kako je kazao, predviðeno i poveæanje socijalnih transfera, dok je za tehnološke viškove ostavljen iznos od 1,3 miliona EUR. »To znaèi da æe 650 ljudi, od nekoliko hiljada onih koji imaju pravosnažna rješenja, doæi do otpremnine naredne godine za nešto što se desilo prije 15 godina«, objasnio je Damjanoviæ. On je pitao i zbog èega se za subvencije najugroženijih slojeva stanovništva ostavlja 1,2 miliona EUR kada je izvjesno da æe struja poskupiti, a zarade pasti. »Valjda bi onda trebalo više da se izdvoji po tom osnovu«, naveo je Damjanoviæ. On smatra i da nije sporna inicijativa za smanjenje zarada zaposlenih u regulatornim organima, ali i da ostaje pitanje šta æe biti sa visokim platama u lokalnim samoupravama, javnim i preduzeæimau državnom vlasništvu, kao što su Montenegro erlajns, Nacionalni parkovi ili Aerodromi Crne Gore. Poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojeviæ, predložio je da bi bilo pametnije da se budžet danas ne usvaja, veæ da se preðe na režim privremenog finansiranja i da se zajedno sa Svjetskom bankom (SB) i Meðunarodnim monetarnim fondom (MMF), Crna Gora pojavi i traži ozbiljne fondove za strukturne reforme. »Vlast nema ideju kako da napravi veæi društveni proizvod. DF ima alternativni model privrednog rasta, koji sa sobom povlaèi novu fiskalnu politiku i novi naèin obraèuna poreza«, rekao je Medojeviæ. Prema njegovim rijeèima, Vlada vodi pogrešan model privrednog rasta. „Ne mogu se razvojne zemlje, posebno male, osloniti samo na priliv stranih investicija, moramo i mi nešto da proizvodimo i nešto da stvaramo“, poruèio je Medojeviæ. On smatra da poenta nije u smanjivanju potrošnje veæ u produktivnom trošenju, promjeni strukture budžeta i modela ekonomskog rasta. „Kljuèno je da svjetska kriza jeste uticala na Crnu Goru, ali nije dominantano. Izvori naše krize su domaæi, u pogrešnom modelu privrednog rasta i sad smo došli u situaciju da iz godine u godinu govorimo o kriznom budžetu o kriznim porezima“, poruèio je Medojeviæ. On tvrdi da je sadašnji model upravljanja Crnom Gorom ideološki, politièki i finansijski mrtav. „Jedini naèin da se izaðe iz krize jeste da imate ekonomski rast, a njega možete da imate samo u sektoru proizvodnje u najširem moguæem smislu i to u turizmu, poljoprivredi, bankarstvu i energetici“, kazao je Medojeviæ. On je rekao da je budžet za narednu godinu budžet redistribucije siromaštva i da bi se trebalo okrenuti drugom modelu. „Zato treba aktivna industrijska politika. Znam da nije lako biti konkurentan u proizvodnji, ali je vrlo lako biti konkurenta u švercu. Zato nam treba znanje i ozbiljan sistem podsticajnih mjera i kvalitetan finansijski sistem i drugaèija vlast“, ocijenio je Medojeviæ. Mladen Bojaniæ iz Pozitivna Crne Gore ocijenio je da je budžet prava slika stanja ekonomije Crne Gore, rezultat lošeg voðenja ekonomske politike u posljednje 23 godine. Prema njegovim rijeèima, nièim opravdane sankcije i iznenadna svjetska kriza ne može više da služi kao alibi za ovakvo stanje ekonomije. »Budžet je priznanje da Vlada nema rješenje za nastale probleme, nema jasnu i konzistentnu ekonomsku politiku kako da ovu državu izvuèe iz ekonomske krize i da je uvede u neke bolje vode«, kazao je Bojaniæ. On je dodao da ništa od onoga što je obeæano u ekspozeu premijera nije ispunjeno, ništa nema od strukturnih reformi, nema najava pokretanja ekonomskih aktivnosti, predviðaju se dodatna zaduživanja, prijeti se smanjenjem plata i zamrzavanjem penzija. »Pominju se i dalje strane direktne inevsticije i jedini izlaz koji ova Vlada vidi jeste èekanje novih investitora«, naveo je Bojaniæ. Koliko se, kako je dodao, Vlada trudi da privuèe investitore jasno pokazuje budžet za Agenciju za promociju investicija (MIPA) za koju je, za èetiri zaposlena prevdiðeno 120 hiljada EUR. »Ironièno i oni doživljaju Agenciju i svima ovo lièi na ironiju«, ocijenio je Bojaniæ. On je najavio da budžet neæe dobiti podršku Pozitivne jer je ne zaslužuje, naroèito što se ne zna koja je ekonomska politika Crne Gore u narednoj godini. »Glasaæemo i protiv planova regulatornih agencija«, kazao je Bojaniæ. Damir Šehoviæ iz Socijaldemokratske partije (SDP) rekao je da se budžet usvaja u okolnostima koje odavno nijesu bile teže, sa kojima se Crna Gora suoèila kako zbog efekata ekonomske krize, tako i zbog unutrašnjih slabosti i nespremnosti da se na vrijeme rješavaju ekonomski problemi. »Zato ovo danas nije samo rasprava o budžetu veæ o buduæim pravcima razvoja, modelima ekonomske politike koja mora biti prilagoðena novima kriznim uslovima i koji treba da negativne efekte krize ravnomjerno i solidarno rasporedi«, poruèio je Šehoviæ. «Budžet nije sjajan, ali je jedino moguæ i prilagoðen uslovima u kojima živimo, a sadrži i dobre i loše strane«. Prema njegovim rijeèima, pohvalno je što je, izmeðu ostalog, nastavljena tendencija smanjenja javne potrošnje, predviðen niži budžetski deficit, saèuvana je poresku konkurentnost, nijesu poveæani indirektni porezi, a ovaj budžet može biti i socijalno-odgovoran jer predviða veæe transfere za socijalnu zaštitu. »Èinjenica je da postoji prostor za unaprijeðenje kada je rijeè prihodnoj strani budžeta. Moramo naplatiti poreski dug jer ne možemo govoriti o pravednom budžetu ukoliko neko ima privilegiju da ne izmiruje poreske obaveze prema državi«, kazao je Šehoviæ. Koliki je prostor za smanjenje sive ekonomije, kako je dodao, vidi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o završnom raèunu budžeta za prošlu godinu. Prema tom izvještaju, Poreska uprava je u 2,28 hiljada kontrolisanih sluèajeva utvrdila 83 odsto nepravilnosti, odnosno toliko poreskih obveznika nije izmirlio poreske obaveze ili ih nije pravilno izraèunalo. Šehoviæ je kazao da je sljedeæi prostor za punjenje budžeta promjena modela naplate koncesionih prihoda jer su oni za sada, blago reèeno, potcijenjeni. »Ekspolatacija naših resursa mora biti oporezovana i naplaæena«, poruèio je Šehoviæ. »Prostor postoji i kod naplate boravišnih taksi, zlupotreba kod isplate zarada, buduæi da se kod jednog dijela poslodavaca tako što se minimalna zarada isplaæuje na raèun, a ostatak na ruke«. On smatra da je u Crnoj Gori zrelo vrijeme za promjenu i implementaciju pravednijeg poreskog sistema do kojeg se može doæi promjenom koncepta oporezivanja dohotka. »Moramo odustati od linearnog oporezivanja zasnovanog na proporcionalnim stopama kod poreza na dohodak. Primjena proporcionalne stope kod poreza na dohodak je nepošteno prema onima sa najnižim zaradama, doprinosi još veæem raslojavanju u društvu i koncentraciji kapitala kod uskog kruga ljudi«, rekao je Šehoviæ. On je podsjetio da ovome društvu »nije krivo na mali, nego na krivi dio«, zbog èega æe, kako je najavio, predložiti poseban zakljuèak kojim æe tražiti da se Ministarstvo finansija obaveže da do prvog redovnog zasjedanja predloži izmjenu Poreza na dohodak fizièkih lica na naèin što bi prepoznalo progresivnu poresku stopu, koja bi doprinijela smanjenju najviših, a poveæanju najnižih zarada u državi »Teret krize moramo prevaljivati preko najbogatijih, a prvi korak je promjena ovog zakona. Ako to može da uradi najliberalnija zemlja u svijetu, SAD, onda to može i Crna Gora«, naveo je Šehoviæ. Poslanik DF-a, Slaven Radunoviæ, upozorio je da predloženi budžet za narednu godinu predstavlja sliku crnogorske realnosti, ali da krivac za to nije u Skupštini. »Pravi krivac danas nije u skupštinskoj sali, veæ je najavio nove zakone kojima se predviða zamrzavaju penzije, smanjenje plata i neprodužavanje ugovora o radu na odreðeno vrijeme za deset odsto zapsoelnih«, kazao je Radunoviæ. Poslanik SNP-a, Obrad Gojkoviæ, smatra da je Predlog budžeta za narednu godinu napravljen po inercije i bez preduzetnièkog duha. »Za sve što ne valja, optužuje se kriza«, poruèio je Gojkoviæ. On je upozorio da je efekat stranih direktnih investicija na budžet mali, jer se one ne plasiraju u proizvodnju. Gojkoviæ je pitao i da li je došlo do promjene u politici stranih direktnih investicija, s obzirom na to da se Crna Gora okreæe investitorima iz drugih djelova svijeta. »Gubimo imidž investitorskog raja. Sve je više investitora sa istoka, pa je pitanje kakao æe se one realizovati«, rekao je Gojkoviæ. U Bošnjaèkoj stranci su ocijenili da je budžet dominatno socijalni, a ne razvojni i regionalno je neuravnotežen. Poslanik BS-a, Almer Kalaè, konstatovao je da se kapitali izdaci odnose za završetak projekata uglavnom u centralnom dijelu. Prema njegovim rijeèima, posebno zabrinjava zaduživanje, problematièno je davanje visokih iznosa garancija što ugrožava ekonomiju, posebno ako se ostvari pesimistièna prognoza Svjetske banke o rastu crnogorskog bruto domaæeg proizvoda. Ministar finansija Radoje Žugiæ tvrdi da je budžet izraz realnog stanja i okruženja, realno je održiv i sa elementima fiskalnog prilogaðavanja. On se slaže da treba dodatno snažiti mjere na sužavanju zone sive ekonomije i osnažiti kapaciteti institucija koje su nadležne kako za razvoj i utvrðivanje, tako i za kontrolu i naplatu javnih prihoda. Govoreæi o garancijama, on je kazao da kada se god izdaju garancije uvijek postoji potencijalni rizik od njihovogo pada. »Ovdje se istièu ranije date garanice, za jedan dio tih garancije je istekao rok dospjeæa, a za drugi dio poèetak je 2014, pa u naredne tri godine u jednakim tranšam, s tim što je dospjeæe garancija u nivou od 42,2 miliona EUR nešto što je predmet pregovora. Mislim da neæe biti sporno da narednu godinu apsolutno ne teretimo tom garancijom«, kazao je Žugiæ. Generalno, kako je kazao, traži se model da taj dio fiskalnog tereta ne bude samo na jednoj fiskalnoj godini, tako da se može lako desiti da naredna godina bude sa nultim iznosom garancija. »Slažem se i da moramo mijenjati model razvoja i strukturu privrede – nije održivo da rast i razvoj zasnivano na turizmu i sektorima koje on gura. Mora se mijenjati struktura privrede, ali je to nešto što se mora planirati«, naveo je Žugiæ. U Skupštini je voðena objedinjenja rasprava o budžetu za narednu godinu i predlozima dopuna zakona o radu i o penzijskom i invalidskom osiguranju, kao i izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima i planovima regulatornih tijela. Poslanik Liberalne partije, Andrija Popoviæ, apelovao je da se ne diraju prava penzionera i da se naðe model da se zamrznu penzije iznad nekog nivoa. "Veoma je neprijatno podržati zamrzavanje penzija u narednoj godini i biæu uzdržan o tom predlogu", poruèio je Popoviæ. Rasprava æe biti nastavljena sjutra. (kraj) bvm/jlb/nar