Podgorica, (MINA-BUSINESS) - U crnogorskoj Upravi carina dovršavaju projekat pod nazivom Uvoðenje sistema za upravljanje rizikom, koji od februara naredne godine treba da omoguæi bolju kontrolu poslovanja i selektivnost i skrati vrijeme carinskih procedura. Projekat je glavni prioritet Odsjeka za obavještajni rad Uprave carina, u kojem je ocijenjeno da je pri definisanju njenu reformske strategije postalo jasno da sprovodi preveliki broj kontrola sa ogranièenom efektivnošæu. To je kasnije, kako se navodi u jednom od dokumenata Uprave, potvrdio i dio pokazatelja poslovanja prikupljen na pilot lokacijama, ukazujuæi na visok nivo pregleda sa stopom otkrivanja ispod jedan odsto. Da bi se pozabavila ovim pitanjem Crna Gora je usvojila propise koji omoguæavaju selektivne preglede u skladu sa novim Carinskim zakonom. Cilj uvoðenja sistema upravljanja rizikom je podrška Upravi carina u usmjeravanju njenih napora na neusaglašene i isporuke vozila visokog rizika i istovremeno nuðenje ubrzane obrade svih ostalih. Iz Uprave podsjeæaju da podaci o nelegalnoj ekonomiji upuæuju na zakljuèak da se na tržištu mogu naæi ogromne kolièine nelegalno i prevarom uvezene robe koja krši trgovinske, carinske, zdravstvene, transportne i druge propise. Moderni carinski postupci su zasnovani na pretpostavci da veæina uvoznika poštuje pravila i propise, ukoliko ne postoji jasna sumnja o prevari. Trgovinske potvrde, provjere i revizije koje se sprovode za vrijeme prodaje uvezene robe, kao i one zasnovane na riziku ili sluèajne, dopunjuju rastereæene direktne preglede. One su se pokazale efektivnijim i smanjuju moguænosti tajnih sporazuma izmeðu uvoznika i carinika. Isti principi primjenjuju se na provjere na granici i trgovinskog i turistièkog saobraæaja. Iz Uprave carina upozoravaju da treba praviti razliku izmeðu selektivnog pregleda deklaracija, koji više predstavlja provjeru usaglašenosti baziranu na analizi prijavljenih podataka, i praæenja, kao odabira za detaljno provjeravanje lica ili vozila, zasnovano na spoljašnjim kriterijumima. Praæenje se, kako je pojašnjeno, obièno organizuje kada je preðena granica ili za vrijeme provjera na unutrašnjim kopnenim punktovima i, u suštini, je bezbjedonosna djelatnost. Baza podataka za selektivnost opisuje zašto se ukazuje na potencijalni rizik i kada se za vrijeme carinjenja njim može upravljati, a ona za praæenje pruža moguænost graniènom službeniku da u realnom vremenu odabere lice i vozilo koje je moguæi švercer ili kriminalac. Za rad Odsjeka za obavještajni rad, odnosno sistem za analizu rizika i preduzimanje konkretnih koraka na osnovu ovih informacija, izuzetno je bitna i meðunarodna razmjena podataka. U ovom dijelu planirano je uvoðenje sistema za meðunarodnu razmjenu podataka i potpisivanje sporazuma za razmjenjivanje informacija na granici sa susjednim zemljama, do 1. januara naredne godine. Sistemi za prikupljanje i analizu obavještajnih informacija omoguæiæe njihovu kvalitetnu obradu i pomoæi u analizi rizika. Ovdje je planirano uvoðenje sistema za prikupljanje informacija od februara i centralizovanje podataka iz projekta pod nazivom Prazni kamioni od sredine januara ove godine. Uprava carina ima i otvorenu liniju, broj 0800 81 333, koja radi u okviru Odsjeka za obavještajni rad od sedam do 23 sata. Otvorena linija omoguæila je da graðanima anonimno saopšte podatke o eventualnim nepravilnostima koji su od znaèaja za carinsku službu. Te podatke analiziraju i provjeravaju u nadležnim organizacionim jedinicama carinske službe, a ukoliko rezultati ne ukazuju na nepravilnosti, oni se arhiviraju. Ukoliko podaci ukazuju na nepravilnosti iz domena nadležnosti drugih državnih organa u Crnoj Gori ili u inostranstvu, dostavljaju im se u propisanoj formi. (kraj) anf/kmh