Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Predstavnici udruženja pekarske i mljekraske industrije ne bi trebalo da poveæavaju cijene hljeba i mlijeka, veæ da u saradanji sa Vladom pokušaju da doðu do rješenja kojim krajnji potrošaèi ne bi bili ugroženi, ocijenjeno je danas na sjednici Socijalnog savjeta. Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Tarzan Miloševiæ, kazao je da, gledajuæi kompletnu proizvodnju osnovnih životnih namirnica, prije svega, hljeba i miljeka, treba vidjeti kako se može pomoæi socijalno najugroženijim kategorijama. „Cijene inputa za hljeb prije dvije godine bile su više, a kada su smanjene, cijena proizvoda ostala je ista. Proizvoðaèi su dozvoljavali veæe rokove plaæanja trgovcima, kao što je dva puta godišnje, èime je poremeæen kontinuitet proizvodnje i trgovine“, ocijenio je Miloševiæ. On smatra da zbog toga proizvoðaèi treba da naðu naèin da ne doðe do poskupljenja, jer bi potrošaèi bili dodatno ugroženi. Predstavnik Udruženja proizvoðaèa hljeba, Milko Beljkaš, saopštio je da se pekarima ne isplati da, kada je cijena brašna 50 centi, bijeli hljeb prodaju za 60, veæ da bi on trebalo da bude 15 do 18 centi skuplji. „Za pekare ne bi bilo ekonomski održivo ni kada bi rabat smanjili 100 odsto. Treba smanjiti porez na dodatu vrijednost (PDV), kako cijene ne bi rasle, ali i limitirati marže i povrat hljeba“, rekao je Beljkaš. On smatra da je PDV visok, ali i da bi njegovu visinu trebalo ravnomjerno rasporediti kako bi bio jednak sve. Potpredsjednik Udruženja proizvoðaèa mlijeka, Dragoljub Neneziæ, kazao je da je otkupna cijena mlijeka ista od marta 2003. godine i pored èinjenice da su inputi ukljuèeni u njegovu proizvodnju od tada poskupili. „Cijne stoène hrane, koje su ukljuèene u proizvodnju mlijeka, rasle su u proteklom periodu 23 odsto, kao i drugi inputi, dok je cijena samog mlijeka ostala ista. Budžet Ministarstva poljoprivrede nije dovoljan, neophodna su dodatna sredstva, kako do poskupljenja ne bi došlo“, saopštio je Neneziæ. Vlada je subvencije mljekarima poveæala sa pet centi na sedam, ali bi, kako je dodao, trebalo ustanoviti i neke druge olakšice, kao što su subvencije za koncentrisanu stoènu hranu i za proizvoðaèe koji proizvode preko tri hiljade litara mlijeka. Miloševiæ smatra da je, prije svega, potrebno poveæati otkup, a smanjiti uvoz mlijeka, jer Crna Gora ima dovoljno potencijala za veæu sopstvenu proizvodnju. On je rekao da æe Vlada kroz subvencije i adekvatne mjere neophodne za taj sektor, pokušati da doprinese da cijene ostanu na sadašnjem nivou, kao i da kroz Agrobudžet podrži razvoj crnogorske poljoprivrede. Predstavnici Sindikata saglasni su u ocjeni da bi poskupljenima osnovnih životnih namirnica budžet domaæinstava bio ozbiljno optereæen i da do toga ne bi smjelo doæi. Na sjednici Savjeta raspravljano je i o moguænosti osnivanja Agrarno garantnog, odnosno Agrarno kreditno-garantnog fonda, kao institucija kojima bi se olakšao razvoj i održivost poljoprivrednog sistema. Predstavnik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), Željko Vidakoviæ, naveo je da se poljoprivrednici suoèavaju sa velikim problemima, jer banke èesto nijesu spremne da daju kredite poljoprivrednicima. „Kamatne stope mikrokreditnih institucija izuzetno su visoke, a zbog krize je veliki dio u nemoguænosti da vrati zajam. U Evropskoj uniji kamatne stope su najviše pet odsto, jer se daju subvencije poljoprivrednom sektoru. Èak 50 odsto budžeta EU opredijeljen je za tu oblast“, kazao je Vidakoviæ. On smatra da je neophodno osnivanje fonda koji bi bio posveæen samo agrarnoj oblasti i kojim bi se olkašala procedura dobijanja kredita za pokretanje ili unapreðenje postojeæe poljoprivredne proizvodnje. Predsjednik Odbora direktora Investiciono razvojnog fonda (IRF), Dragan Lajoviæ, ocijenio je da bi takva institucija, ipak, morala da obezbijedi rivolving opciju u narednih pet godina kako bi mogla opstati. „Moguæe rješenje je da neko ko je vlasnik poljoprivrednog zemljišta, da imanje kao garanciju za vraæanje kredita, ali samo ukoliko njegova vrijednost odgovara iznosu uzetog kredita“, saopštio je Lajoviæ. Agrarni fond, kako je dodao, ne treba da bude socijalna institucija, veæ da opravdano podržava taj sektor, dok bi Vlada bila njegov partner, ali bez preuzimanja rizika u potpunosti. Predstavnici Centralne banke Crne Gore (CBCG) smatraju da ne postoje formalno-pravne prepreke za osnivanje Agrarno garantnog fonda. „Moguæe je osnovati Agrarno garantni fond koji bi samo davao garancije za vraæanje kredita u poljoprivrednom sektoru, kao i Agrarno kreditno-garantnog, koji bi, pored toga, davao kredite. Ipak, osnivanje drugog ogranièeno je, jer kredite, prema Zakonu o bankama, mogu davati samo banke“, objasnila je predstavnica CBCG, Danka Tomèiæ. Ona je navela i da bi novim zakonom trebalo dodatno urediti oblast kreditiranja, ukoliko se, ipak, odluèi na osnovanje kreditno-garantnog fonda. Garantni fond bi, kako su objasnili iz CBCG, morao imati neka ogranièenja. Izdavanje garancija mora biti njegova jedina djelatnost, dok bi propisani kapital za njihovo vraæanje bio milion EUR, a trebalo bi ogranièiti i broj kredita za koje može garantovati. Taj fond bi, ukoliko bude osnovan, nadzirala CBCG. (kraj) adj/nar