Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Nacrt crnogorskog zakona o slobodnim zonama daje veæe olakšice stranim investitorim nego zemlje u okruženju, s obzirom na nizak rejting i potrebu za privlaèenjem investicija, ocijenjeno je danas na okruglom stolu u Privrednoj komori Crne Gore. Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije Gordana Ðuroviæ je rekla da Crnoj Gori treba zakon o slobodnim zonama da bi unaprijedila investicioni ambijent, potvrdila stabilnost ulaganja i priznala meðunarodne standarde. Prema njenim rijeèima, primjena tog propisa u drugim zemljama dala je izvanredne rezultate, uveæala zaposlenost i korišæenje infrastrukture. Kao pozitivan primjer Ðuroviæ je navela Filipine, u kojima je zahvaljujuæi otvaranju 40 slobodnih zona uveæan broj zaposlenih sa 230 hiljada na 708 hiljada, a izvoz sa 2,7 milijarde USD na 19 milijardi. Slobodna zona se definiše kao carinsko podruèje sa specijalnim pogodnostima i podsticajima u cilju privlaèenja potencijalnih investitora, prvenstveno stranih. Suština pogodnosti je manji trošak, odnosno veæi profit, zahvaljujuæi povoljnom geografskom položaju, jeftinoj kvalifikovanoj radnoj snazi, moguænosti nabavke sirovina. Osim toga, postojaæe i posebni pravni propisi u carinskom, poreskom i spoljnotrgovinskom režimu, kao i plaæanju, kreditiranju, zapošljavanju. Zamjenik direktora Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja Šaleta Ðuroviæ je kazao da Nacrt daje veæe podsticaje stranim investitorima nego što je to sluèaj u okruženju, Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji. «Svjesni riziènosti Crne Gore, èinjenice da je zemlja na dnu rejting liste, a da na nekima èak nije ni navedena, treba da pružimo bolje olakšice nego države u regionu», smatra Šaleta Ðuroviæ. Kao posebne pogodnosti koje æe Crna Gora davati, a zemlje u okruženju ne, on je naveo da æe biti dozvoljeno osnivanje slobodnih zona na cijeloj teritoriji države, neæe postojati koncesiona naknada, a ni koncesija neæe biti vremenski ogranièena. On je dodao da je u nekim zemljama geografski ogranièeno mjesto za osnivanje slobodnih zona, a da države od investitora naplaæuju koncesionu naknadu, od koje na primjer u Hrvatskoj, polovinu prisvaja Vlada, a ostatak opština. Crna Gora, prema Nacrtu, neæe uslovljavati rad slobodne zone dostizanjem odreðenog procenta izvoza u ukupnom prometu, kao što to rade Slovenija i Bosna i Hercegovina. Stranim investitorima, dodao je Ðuroviæ, biæe omoguæene i poreske olakšice znaèajnije nego u okruženju. Strana fizièka i pravna lica neæe uopšte morati da plaæaju porez na dobit i na nepokretnosti. Zakon o slobodnim zonama biæe specijalan /lex specialis/ što znaèi da æe imati primat u odnosu na Carinski i zakone o spoljnotrgovinskom poslovanju, porezu na dobit pravnih lica i ostalim. Slobodnu zonu mogu osnovati domaæa i strana pravna i fizièka lica. Nacrt omoguæava fizièkim licima da na teritoriji slobodne zone i skladišta organizuju zanatske, proizvodne ili uslužne djelatnosti, kao i centar male privrede. Donošenje odluke o osnivanju zona ili skladišta je u nadležnosti Vlade, na osnovu predloga Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije. U Crnoj Gori je slobodnom zonom prije èetiri godine proglašena Luka Bar, ali u skladu sa zakonima bivše federacije, koji je na okruglom stolu predstavnik Ministarstva pomorstva Srðan Vukèeviæ ocijenio zastarjelim. Pravna i fizièka lica koja posluju na teritoriji slobodne zone mogu zaposliti najviše deset odsto stranih državljana, a plaæaju poreze i doprinose prema pravilima koja važe i za ostale poslodavce u Crnoj Gori. Predstavnik Instituta za strateške studije i prognoze Vladimir Kavariæ je rekao da bi investitorima trebalo osloboditi plaæanja poreza i doprinosa, koje je ocijenio destimulativnim. Predstavnik Luke Bar Pavle Miljaniæ je kazao da je to preduzeæe pri izradi Nacrta zakona pokušalo da se izbori za oslobaðanje od poreza na dohodak i plaæanje samo polovine obaveze za doprinose, ali da je protiv toga bilo Ministarstvo finansija. «I dalje æemo insistirati, ako ne na oslobaðanju od poreza, onda da barem olakšice traju tri do pet godina od poèetka rada slobodne zone», rekao je Miljaniæ. Zamjenik direktora Agencije Šaleta Ðuroviæ je saopštio da æe na teritoriji slobodne zone moæi da bude osnovana banka, koja æe poslovati prema regulativi koja važi i za ostale. (kraj) dmc/kmh