Crna Gora napredovala šest pozicija
- Crna Gora napredovala šest pozicija
- Post By milevas
- 11:31, 9 septembar, 2009

Vašington, Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora je 71. meðu 183 zemlje koje je Svjetska banka rangirala prema lakoæi poslovanja, èime je za šest mjesta poboljšala poziciju u odnosu na prošlogodišnju listu.
Od zemalja bivše Jugoslavije ispred Crne Gore su Makedonija i Slovenija, koje su zauzele 32. i 53. poziciju, dok se Srbija nalazi na 88. mjestu, Hrvatska je 103, a Bosna i Hercegovina 116.
Najgori rejting Crna Gora je i ove godine ostvarila u domenu izdavanja graðevinskih dozvola, gdje je, i pored napretka od šest mjesta, završila na 160. poziciji, dok je opet najbolje prošla u oblasti zaštite investitora, zasluživši 27. mjesto.
U domenu registrovanja vlasništva nazadovala je šest mjesta i rangirana je kao 131. Slabiji rezultat zabilježen je i u dobijanju kredita, plaæanju poreza i trgovini sa inostranstvom.
Crna Gora je zadržala 133. poziciju na polju poštovanja ugovora, kao i 44. u zatvaranju posla. Napredak je ostvaren još u oblastima pokretanja biznisa i zapošljavanja radnika, u kojim je Crna Gora zauzela 85, odnosno 46. poziciju.
Za poèetak biznisa u Crnoj Gori preduzetniku je, prema ovogodišnjem istraživanju, potrebno 12 koraka, skoro dvostruko više nego u regiji istoène Evrope i centralne Azije. Taj posao u Crnoj Gori u prosjeku oduzima 13 dana, 4,4 manje u odnosu na region, ali košta 2,6 odsto prihoda po stanovniku, dok je regionalni prosjek 8,3 odsto. U Crnoj Gori se ne propisuje minimalni iznos kapitala potreban za poèetak biznisa, dok on u regionu iznosi 21,5 odsto prihoda po stanovniku.
Kod izdavanja graðevinskih dozvola Crna Gora je i ove godine bolja u odnosu na region prema broju potrebnih koraka i vremenu, ali treba i platiti dvostruko više u odnosu na regionalni prosjek prihoda po stanovniku.
Prema istraživanju, u Crnoj Gori je lakše zaposliti i otpustiti radnika nego u regionu. Prosjeèan trošak otpuštanja iznosi 28 sedmiènih zarada, približno kao u regionu.
Za registrovanje vlasništva u Crnoj Gori potrebno je preæi 2,3 koraka više od prosjeènih 5,7 u regionu, i taj postupak traje 86 dana, u poreðenju sa regionalnih 59,7. Troškovi registrovanja vlasništva iznose, kao i prošle godine, 3,3 odsto njegove vrijednosti, što je više od regionalnog, ali manje od prosjeka u zemljama èlanicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Prema indeksu koji mjeri koliko zakoni podstièu dostupnost kredita, Crna Gora sa ocjenom devet od moguæih deset, pri èemu viši indeks znaèi i bolji rezultat, prednjaèi nad regionom i OECD-om, za koje on iznosi 6,6 i 6,8.
Kod zaštite investitora Crna Gora zaostaje za regionom i èlanicama OECD-a u oblasti transparentnosti transakcija i moguænosti akcionara da tuže menadžment zbog lošeg rada, ali ima veæi indeks zaštite investitora.
Kompanija srednje velièine u Crnoj Gori mora da plati èak 89 dažbina, dok je prosjek regiona nešto više od 46, a OECD-a 12,8. Za plaæanje dažbina preduzetnik u Crnoj Gori mora da odvoji 372 sata, dok mu one odnesu 28,9 odsto profita, što je manje nego u regionu, gdje na dažbine ide 43,4 odsto.
U Crnoj Gori za izvoz i uvoz treba prikupiti po sedam dokumenata, u prvom sluèaju više, a u drugom manje nego u regionu. Oba posla se mogu završiti znatno brže nego u regionu, a manji su i troškovi.
Poštovanje ugovora je znatno slabije u poreðenju sa regionom kada se posmatra broj potrebnih procedura i trajanje, a neznatno je i skuplje -iznad èetvrtine ukupne vrijednosti potraživanja.
Sprovoðenje steèaja nad crnogorskim preduzeæem traje dvije godine i košta osam odsto prihoda po stanovniku, a nad regionalnim 2,9 godina i 13,5 odsto prihoda. Povjerioci u Crnoj Gori uspiju da vrate 43,7 centi od svakog dolara svojih potraživanja, a u regionu 31,6 centi.
Sedmi Izvještaj o lakoæi poslovanja u svijetu, Duing biznis /Doing Business/, pokazao je da su najviše napredovale zemlje istoène Evrope i centralne Azije, kao i Srednjeg istoka i sjeverne Afrike.
Vodeæe reformiste ove godine predvodi Ruanda, koja je zabilježila napredak u sedam od deset oblasti koje su obuhvaæene izvještajem. Meðu deset najboljih reformatora nalaze se i Kirgistan, Makedonija, Bjelorusija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Moldavija, Kolumbija, Tadžikistan, Egipat i Liberija.
Najlakše je, èetvrtu godinu zaredom, voditi biznis u Singapuru, Novom Zelandu i Sjedinjenim Amerièkim Državama (SAD).
“Vlade u istoènoj Evropi i centralnoj Aziji nastavljaju da sprovode reforme poslovnih propisa kao dio njihovih dugoroènih strategija i uprkos brojnim izazovima sa kojima su se susrele protekle godine”, ocijenio je savjetnik za razvoj finansijskog i privatnog sektora u grupaciji Svjetske banke, Neil Gregori /Gregory/.
On smatra da Vlade prepoznaju da kvalitet poslovne regulative pomaže u reorganizaciji preduzeæa koja se suoèavaju sa problemima, stvaranju novih firmi i vraæanju narušenog samopouzdanja preduzetnika.
Autor Izvještaja, Svetlana Bagaudinova, kazala je da reforme nastavljaju da se pomjeraju ka istoku regiona.
“Inspirisani reformama koje su sprovedene u njihovom okruženju, Kazahstan, Crna Gora i Tadžikistan su takoðe pojaèali tempo reformi”, dodala je Bagaudinova.
Rangiranje se ne odnosi na oblasti kao što su makroekonomska politika, bezbjednost, korupcija, vještina zaposlenih ili stanje finansijskog sistema.
Lista je raðena prema promijenjenoj metodologiji u odnosu na prošlu godinu i u istraživanje su ukljuèene dvije nove zemlje – Kipar i Kosovo.
(kraj) mls/bvm