Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ne postoji smetnja da banke iz Crne Gore uèestvuju u sistemu meðunarodnog kliringa plaæanja u eurima, ali one za to do sada nijesu pokazale interes, saopšteno je iz Narodne banke Srbije (NBS). „Nema smetnji za banke iz Crne Gore, samo je potrebno da potpišu ugovor o uèešæu u tom sistemu plaæanja sa crnogorskom Centralnom bankom (CBCG)“, kazali su agenciji Mina-business iz NBS-a. Centralne banke Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine (BiH) su još u septembru 2007. godine zakljuèile poseban Sporazum o kliringu meðunarodnih plaæanja, èiji je operater NBS, kako bi se smanjili troškovi platnog prometa izmeðu tih država. Iz NBS su podsjetili da su poèetkom 2008. godine obezbjeðene sve neophodne normativne, organizacione, tehnièke i kadrovske pretpostavke za uèešæe banaka iz Crne Gore u sistemu meðunarodnog kliringa plaæanja u eurima, ali da one za to nijesu pokazale interes, iako bi se na taj naèin uspostavio efikasniji i jeftiniji platni promet izmeðu graðana i preduzeæa tri države. Predstavnici CBCG tvrde da su, nakon zakljuèivanja Sporazuma, dvije banke iz Crne Gore pokazale interesovanje za korišæenje sistema kliringa, ali da su ubrzo odustale od te namjere. “Predstavnici tih banaka su sa CBCG potpisali ugovor o obavljanju platnog prometa preko kliringa, ali do njihovog operativnog ukljuèivanja u sistem nije došlo, jer su ubrzo odustale od prvobitne namjere”, objasnili su iz te institucije. Oni su dodali da je u meðuvremenu nastupio period globalne finansijske krize, što je dodatno usporilo realizaciju projekta i smanjilo interesovanje potencijalnih uèesnika za takav vid plaæanja. Za razliku od crnogorskih, srbijanske banke su, kako tvrde u NBS, odmah pokazale interes za uèešæe u sistemu meðunarodnog kliringa plaæanja u eurima, u kojem trenutno uèestvuje 19 banaka iz Srbije i pet iz BiH. „Dokaz aktivnog uèešæa banaka iz Srbije u tom sistemu je tri puta veæa vrijednost plaæanja u prošloj nego u 2010. godini, kao i dva i po puta veæi broj plaæanja“, rekli su iz NBS. Predstavnici dvije centralne banke, meðutim, nijesu mogli da saopšte koliko Crna Gora i Srbija gube usljed nepostojanja direktnog platnog prometa, odnosno koliki su troškovi njegovog obavljanja na standardan naèin. “Teško je sa sigurnošæu procijeniti koliki su gubici zbog ne postojanja direktnog platnog prometa izmeðu Srbije i Crne Gore. On se trenutno obavlja u skladu sa propisima koji regulišu devizno poslovanje, odnosno meðunarodnom bankarskom praksom i standardima”, kazali su iz NBS. On su naveli i da u platnom prometu Srbije sa Crnom Gorom prošle godine obavljeno 135,22 hiljade transakcija priliva èija je vrijednost dostigla 843,54 miliona EUR. Realizovano je i 60,15 hiljada transakcija odliva, odnosno 239,75 miliona EUR. Predstavnici CBCG su takoðe saopštili da ne raspolažu sa egzaktnim podacima o visini troškova prilikom obavljanja platnog prometa sa inostranstvom na standardni naèin, korišæenjem swift tehnologije i putem kliringa. Oni, meðutim, smatraju da je skoro izvjesno da kliring obezbijeðuje efikasniji naèin plaæanja, sa manjim neposrednim troškovima. “Bez obzira na dosadašnju nezainteresovanost banaka, nastaviæemo intenzivne aktivnosti kako bi sistem zaživio, prije svega jer su dosadašnje analize pokazale da kliring pruža znaèajne pogodnosti za uèesnike u platnom prometu sa inostranstvom”, poruèili su iz CBCG. Oni su dodali da ukljuèivanje u sistem kliringa zavisi od autonomne volje i ekonomskog interesa svake banke pojedinaèno, kao i da CBCG nema mehanizme da nosiocima platnog prometa nametne obavezu njegove implementacije. Iz CBCG su podsjetili i da je na sastanku guvernera centralnih banaka Crne Gore i Srbije, koji je u martu prošle godine održan u Beogradu, dogovoreno da se pokrenu aktivnosti na animiranju crnogorskih banaka za ukljuèivanje u sistem kliringa. CBCG je, polazeæi od realne potrebe za uspostavljanje efikasnijeg i jeftinijeg platnog prometa, u junu prošle godine organizovala prezentaciju projakta i struènu raspravu sa bankama, gdje su prisustvovali i predstavnici NBS. “Svim crnogorskim bankama su dostavljeni pismeni zahtjevi i kompletna dokumentacija sa procedurom ukljuèivanja u kliring i sa molbom da se izjasne o potrebi korišæenja novog sistema plaæanja. Ponovna aktuelizacija tog pitanja, meðutim, nije doprinjela promjeni stava crnogorskih banaka, tako da do danas nije dostavljena ni jedna pismena inicijativa za ukljuèivanje u klirinški naèin plaæanja”, kazali su iz CBCG. Oni su još jednom preporuèili bankama u Crnoj Gori da pristupe prikljuèivanju u taj sistem plaæanja i prethodno potpišu ugovor sa CBCG. Prednost direktnog plaæanja preko sistema meðunarodnog kliringa u eurima je, izmeðu ostalog, i kraæe vrijeme obavljanja transakcije, dok banke uèesnice nemaju troškova prema korespodentskim bankama. (kraj) nar/jlb