Podgorica, (MINA) – Crnogorsko društvo ne poklanja pažnju nasilju u porodici, izazvanom alkoholizmom, koje je evidentno i uglavnom fokusirano na ženu, ocijenila je sociolog iz Instituta za zdravlje Crne Gore Jelena Raduloviæ. Prema njenim rijeèima, istraživanja pokazuju da muževi alkoholièari èetiri puta èešæe tuku žene, prisiljavaju na intimne odnose, dva puta èešæe im prijete ubistvom, a veæina žena smatra da im je porodica ekonomski ugrožena. “Crna Gora nema razvijene institucije koje mogu efikasno djelovati, a ženi jedino preostaje da ulogu glave porodice preuzme na sebe. I dijete koje prisustvuje nasilnièkom ponašanju oca ili konfliktnoj situaciji ugroženo je fizièki ili psihièki”, kazala je Raduloviæ agenciji MINA. Ona je naglasila da nasilju doprinose navike i obièaji u crnogorskom društvu, u kojem se žena uèi da treba da bude poslušna, a da muž ima pravo da joj nareðuje i kazni je ako se ne ponaša prema njegovim željama. ”Žena èesto izabere muža alkoholièara, jer nerijetko raste u porodici, gdje kao muški model posmatra oca ili brata, koji je neumjereni konzument alkohola. Vjeruje da je to normalno ponašanje svakog muškarca, zbog èega ne prepoznaje alkoholièara”, pojasnila je Raduloviæ. Ona je navela da žene alkoholièara u poèetku ne shvataju šta se u stvari dešava i da, kada poènu da shvataju da im je muž alkoholièar, poèinju da se stide okoline i skrivaju problem. »Kako se problem razvija, poèinju da se plaše, jer alkoholièari primjenjuju nasilnièke metode. Oni smatraju da nemaju nikakvih problema ako ih neko šalje na lijeèenje, upozorava ih da ne piju i uvijek krivicu prebacuju na ženu«, istakla je Raduloviæ. Ona je naglasila da žene nemaju podršku okoline, buduæi da u porodicu alkoholièara ne voli niko da ulazi, niti da se miješa i dodala da se èak i najbliža familija povlaèi, jer ne želi da doživljava neprijatnosti, a žena i djeca ostaju sami. ”Žena je i ekonomski zavisna od muža, tako da trpi zbog njegove plate, stana i djece i poèinje da traže podršku, tek kada se to stanje više ne može podnositi, obièno poslije deceniju ili dvije”, navela je Raduloviæ. Ona smatra da se èitavo društvo mora ukljuèiti u rješavanje problema alkoholizma, jer se radi o socijalnom problemu, naglašavajuæi da se moraju primijeniti socijalno i ekonomske mjere, odnosno kontrola reklama, otkupa i proizvodnje alkohola. »Neophodne su i administrativne i pravosudne mjere, kao i prohibicione u smislu zabrane toèenja. Treba primijeniti i edukativne mjere, gdje se stanovništvo informiše o štetnosti alkoholnih piæa, stvaranju zavisnosti i upuæuju se na zdrave stilove života”, kazala je ona. Prema njenim rijeèima, preventivne mjere sastojale bi se u oèuvanju zdravlja, a ne lijeèenju kada problem nastupi, dok bi sekundarna prevencija obuhvatala odgovarajuæe lijeèenje, ne samo alkoholièara, veæ èitavog sistema. “Tercijalna prevencija znaèi organizaciju tima za rehabilitaciju i resocijalizaciju, kako bi se ne samo postigla apstinencija, veæ i održala. Cilj nije da se alkoholièar izoluje, veæ reintegriše”, dodala je ona. Raduloviæ je zakljuèila da nekadašnji alkoholièar, samo ako promijeni stil života i ponovo se ukljuèi u normalne tokove društva, može da se zaštiti od ponovnog uzimanja alkohola. (kraj) tmi/mrd