Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Reprolanac šumarstva i drvne industrije doprinose nacionalnoj ekonomiji sa oko šest odsto, a taj procenat bi mogao biti i veæi ako bi se aktivirali svi potencijali šuma na èitavoj površini i poveæala proizvodnja finalnih proizvoda, smatraju u resornom Ministarstvu. Doprinos tog reprolanca nacionalnoj ekonomiji, kako su dodali, mogao bi biti veæi i ako bi se poboljšala opremljenost drvne industrije i brže sprovelo vlasnièko prestrukturiranje. Potencijal šumskog sektora može se, kako je navedeno u dokumentu Strategijski osvrt na šumarstvo, znaèajno uveæati pokretanjem brojnih aktivnosti vezanih za proizvode koji nijesu od drveta kao i djelatnosti neraskidivo vezanih za šume kao što su korišæenje "sporednih proizvoda", na primjer biomase, gljiva, ljekobilja. »Narušenu demografsku strukturu seoskog podruèja kao prostora bogatog šumom, moguæe je popraviti ukljuèivanjem lokalnog stanovništva u poslove šumarstva i drvoprerade i obezbjeðivanjem uslova za normalan život.Time bi se, pored revitalizacije sela, procenat uèešæa šumarstva i drvoprerade u nacionalnoj ekonomiji poveæao èak i do 15 odsto«, ocijenili su autori dokumenta. Racionalizacija i institucionalni razvoj šumarskog sektora jedna je, kako su dodali, od osnovnih komponenti koje bi trebalo da se realizuju u narednom periodu. Šumarstvo u Crnoj Gori, podsjeæaju iz Ministarstva, danas se suoèava sa velikim izazovima, naroèito u dijelu poboljšanja organizacije upravljanja i gazdovanja šumama kako bi se unaprijedilo njihovo stanje, posebno onih koje su devastirane u prošlosti. Crnogorske šume, kako je navedeno u Strategijskom osvrtu, u prošlosti su znaèajno raubovane, a poèetkom prošlog vijeka »krèene i ognjem i maèem» što je uzrokovalo brojne degradativne procese. Sve do 1933. godine stabla èak nijesu ni obilježavana za sjeèu, jer su se sjekla uglavnom najelitnija. Negativni procesi su nastavljeni i poslije drugog svjetskog rata u periodu tako zvane industrijalizacije, kada su uništeni gotovo najvrijedniji šumski kompleksi. »Tada se za razne potrebe sjekla najkvalitetnija drvna masa i uništavani najljepši šumski kompleksi. Prema nekim podacima u periodu od 1947. do 1951. godine u Crnoj Gori se sjeklo oko 1,2 miliona kubika godišnje«, saopštili su iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Obim sjeèa se sedamdesetih i do kraja osamdesetih godina kretao oko 900 hiljada metara kubnih, da bi 1989. iznosio 800 hiljada kubika. Iz Ministarstva su kazali da te podatke treba uzeti uslovno, jer je pouzdana evidencija je postajala samo za sjeèe koje su se odnosile na industrijske potrebe. Obim sjeèa je nešto smanjen nakon 1989.godine. »Uz pretpostavku da bi dopustiva sjeèa na godišnjem nivou mogla biti dvije treæine godišnjeg prirasta, u crnogorskim šumama bi se godišnje moglo sjeæi oko 815 hiljada metara kubnih«, smatraju u Ministarstvu. Uprava za šume svake godine daje koncesije za nešto više od 400 hiljada metara kubnih i ako se na tu kolièinu dodaju potrebe stanovništva za ogrjevnim drvetom, maloprodaju i sanitarne sjeèe onda se, kako su objasnili, dobije podatak da se u crnogorskim šumama godišnje posijeèe oko 700 hiljada kubika. »Obim sjeèa u našim šumama je niži u odnosu na prethodni period i kreæe se u nivou projektovanih velièina«, tvrde u Vladi. Prema Strategijskom osvrtu, Vizija za razvoj šumarstva u Crnoj Gori treba da unaprijedi postojeæe stanje svih šuma tako da njiohove zaštitne, ekološke, socijalne i ekonomske funkcije budu izbalansirane, a održivost obezbijeðena. Od ukupne površine Crne Gore na šume i šumsko zemljište otpada 54 odsto. Šume u državnoj svojini zahvataju 67,25 odsto, a privatne 32,75 odsto. Ukupne drvne zalihe u šumama Crne Gore procjenjuju se na preko 72 miliona metara kubnih, od èega èetinara oko 41 odsto, a ostatak su lišæari. Ukupni prirast u ovim šumama procjenjuje se na 1,49 miliona metara kubnih dok planirani godišnji etat iznosi skoro 815,7 hiljada kubika. »Prema vrijednosti šumskih površina, oèuvanosti, ureðenosti, raznovrsnosti, naèinu gazdovanja i uticaju na zaštitu životne sredine, crnogorske šume su meðu najinteresantnijima u Evropi. Takoðe i prema stepenu šumovitosti Crna Gora pripada samom evropskom vrhu«, tvrde u Vladi. Uz Skandinavske zemlje, Crna Gora sa 0,9 hektara šumovitosti po stanovniku spada meðu najšumovitije države. »Crnu Goru u narednom periodu oèekuje priprema, prilagoðavanje i, na kraju, sprovoðenje mnogobrojnih odredbi na kojima poèiva zakonodavstvo Evropske unije. U skladu sa tim strateškim interesom Crne Gore, nameæe se obaveza izrade kvalitetne zakonske legistlative i ratifikacije brojnih meðunarodnih obaveza«, zakljuèeno je u dokumentu. (kraj) bvm/nus