Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora trebalo bi da u sluèaju porodice Zuber-Gregoviæ, najveæem neriješenom postupku restitucije, napravi slièan dogovor kao sa princom Nikolom Petroviæem i na taj naèin kompenzuje dug od oko 60 miliona EUR, smatraju njeni nasljednici. »Èak iako nijesmo plave krvi vjerujemo da imamo pravo na zadovoljavajuæu kompenzaciju. Princ Nikola Petroviæ postigao je slièan dogovor sa Vladom, zbog èega nam je drago, ali vjerujemo da i mi imamo pravo na to«, rekla je unuka poznatog brodovlasnika i bankara Lale Zubera, Ambra Dekliæ /Declich/. Ona je podsjetila da je crnogorska Vlada prošle godine donijela specijalni Zakon o nadoknadi u korist unuka bivšeg crnogorskog kralja Nikole Petroviæa, koja æe se obaviti van Zakona o povraæaju imovine iz 2007. godine. „Taj specijalni zakon dodjeljuje porodici Petroviæ vrlo pristojnu doživotnu rentu, znaèajnu odštetu, povraæaj neke imovine na Cetinju i dodjelu druge u Podgorici i na Cetinju“, navela je Dekliæ. Ona je podsjetila da je imovina njenog djeda, Lale Zubera i njegove žene, Anastasije Gregoviæ, oduzeta u periodu 1948. do 1958. godine i da je prema mišljenju eksperata procijenjena na 61,5 miliona EUR. Dekliæ smatra da je kao i u sluèaju posebne odluke za princa Nikolu Petroviæa, potrebno preduzeti specijalne mjere kada se radi o dugu prema nasljednicima porodice Zuber, izmeðu ostalog, jer je njihovo potraživanje daleko veæe nego potraživanje Petroviæa. »Lala Zuber investirao je ogroman kapital i sve investicije ostavio je u Crnoj Gori èiji je država sada korisnik. Imovina koja je konfiskovana, odnosi se na objekte i zemljište u Cetinju, Budvi, Petrovcu, Ulcinju i Kotoru«, rekla je Dekliæ. Dug se, kako je navela, odnosi i na kompaniju Zetska plovidba i Sprsko-albanska banka, èija su sjedišta bila u italijanskoj i francuskoj ambasadi na Cetinju. Dekliæ je kazala da o cjelokupnoj imovini porodica posjeduje dokumenta o vlasništvu, kao i da su skoro 50 godina èekali da se donese Zakon o denacionalizaciji, nakon èega su podnijeli sve potrebne aplikacije i zahtjeve za povraæaj i obešteæenje imovine. Advokat porodice, Marika Novakoviæ, podsjetila je da je Crna Gora 2004. godine donijela Zakon o povraæaju oduzetih imovinskih prava i obešteæenja sa namjerom da obešteti vlasnike imovine koja je oduzimana od 1945. godine pa na dalje. »Porodica Zuber je podnosila zahtjeve od 2004. do 2005. godine opštinskim komisijama, ali nažalost do danas ni po jednom zahtjevu nije završen postupak ni obavljena identifikacija ni procjena cjelokupne imovine porodice«, rekla je Novakoviæ. Problem je, kako je navela i što je država 2007. godine izmijenila Zakon o povraæaju oduzetih imovinskih prava i donijela novu uredbu na osnovu koje se obavljala procjena vrijednosti na štetu svih onih koji nijesu imali sreæe da im se predmeti završe od 2005. do kraja 2007. godine. Promjena propisa u toku postupka uslovila je da se procjena vrijednosti imovine porodice Zuber u pojedinaènim sluèlajevima znaèajno umanjuje. Novakoviæ je podsjetila da su opštinske komisije u postupku restitucije bile u obavezi da Upravi za nekretnine dostave zabilježbu restitucije, zbog èijeg propusta su se prodala dva objekta porodice Zuber. Advokati su 2008. godine podnijeli inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmijenjenog zakona i uredbe, ali kako kaže Novakoviæ, do danas po njoj nije odluèeno. Drugi advokat, Igor Stijoviæ, smatra da je država trebalo ranije da misli da li ima sredstava da isplati obešteænje. »Niko ne oèekuje da æe porodica Zuber dobiti 100 odsto ni 50 odsto, ali država je morala na vrijeme da misli o tome, a ne na pola puta da promijeni zakon. Zato Ustavni sud èuti o tome, jer su svjesni toga da je to neustavno«, poruèio je Stijoviæ. Problem je i u nadležnostima komisija jer se, kako smatra Stijoviæ, vještaèenje mora obaviti jednim nalazom, a ne odvojenim postupcima. »Insistirali smo da se odredi jedna komisija koja æe odluèivati jedinstveno za procjenu privrednih društava i zbog zastoja u toj situaciji sa komisijama i Ministarstvom finansija stojimo u pat poziciji«, naveo je Stijoviæ. Porodica je, prema rijeèima Stijoviæa, pokušavala da napravi sporazumni dogovor i poravnanje sa državnom, ali su od nadležnih organa dobili odgovor da se mora saèekati i vidjeti koja je konaèna vrijednost imovine. »Mi do te cifre ne možemo doæi zbog problema u vezi toga ko je nadležan da obavlja procjenu i koja æe komisija donijeti odluku«, objasnio je Stijoviæ. Porodica je, kako su saopštili njeni predstavnici, uvijek bila za sporazumno rješenje sa državom, ali smatraju da Crna Gora nikada neæe biti u moguænosti da isplati basnoslovnu sumu vrijednosti imovine. Lale Zuber se odmah poslije Prvog svetskog rata vratio u Crnu Goru gdje je donio ogroman lièni kapital koji je stekao u poslovima u Severnoj Americi i Turskoj. On je u Crnoj Gori zasnovao svoje delatnosti, otvorio preko hiljada radnih mjesta u preduzeæima za pomorski i drumski saobraæaj i banci i propratnim djelatnostima koje su njegova preduzeæa stvarala na lokalnoj teritoriji. (kraj) jlb/nar