Podgorica, (MINA) – Dio crnogorske vlasti ne poštuje dovoljno pravo graðana na slobodu religije, a Crnogorska pravoslavna crkva(CPC), njeni svještenici i vjernici suoèeni su sa otvorenom diskriminacijom, ocijenio je predsjednik Crnogorskog Helšinskog komiteta Slobodan Franoviæ. On je, povodom 10. decembra Meðunarodnog dana ljudskih prava, kazao da jedan broj organa vlasti u Crnoj Gori ne poštuje u dovoljnoj mjeri pravo graðana na slobodu religije ili vjerovanja, kao ni pravo graðana na kulturno nasljeðe. „Iako su ta prava graðanima zagarantovana Ustavom, zakonima i meðunarodnim i regionalnim konvencijama, kojih je Crna Gora èlanica“, saopštio je Franoviæ na konferenciji za novinare. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je, po završetku Drugog svjetskog rata 10. decembra 1948. godine, usvojila i proglasila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima. Franoviæ je ocijenio da je Srpska pravoslavna crkva (SPC) jedina vjerska zajednica koju su vlasti oslobodile Zakonom propisane obaveze registracije kod nadležnog organa. „Vlada je ranije, u dva navrata u Skupštini, u pisanoj formi potvrdila navedenu diskriminatornu èinjenicu, pravdajuæi dodjeljivanje Srpskoj pravoslavnoj crkvi privilegovane pozicije tvrdnjom da ona Crnoj Gori ima navodno specijalnu pravnu sposobnost“, naveo je Franoviæ. On smatra da su CPC, njeni svještenici i vjernici izloženi svakodnevnom govoru mržnje, ogranièavanju slobode kretanja i onemoguæavanju pristupa sakralnim objektima, grobljima i slièno. „Sliène probleme imaju i neke druge crkve i vjerske zajednice i organizacije. Teškim i brutalnim napadima na prostorije koje koristi za odrzavanje religijskih obreda je prije mjesec dana bila izložena i Islamska zajednica u Tivtu“, kazao je Franoviæ. Kako je saopštio pravo graðana na kulturno nasljeðe i na njegovo oèuvanje u autentiènom obliku pripada svima. „Sve navedeno je protivno nacionalnom i meðunarodnom pravu ogranièeno u Crnoj Gori“, poruèio je on. Vlasti za sada, smatra Franoviæ, pokazuju potpunu nemoæ u zaštiti crnogorskog nasljeða. „Iako se radi o zajednièkom nasljeðu svih graðana i nasljeðu pod jurisdikcijom Crne Gore“, kazao je on. Franoviæ je rekao da vlada nije pokazala ni da posjeduje kapacitet da sprovede svoje izvršne odluke u teškim sluèajevima namjerne destrukcije kulturnog nasljeða. „Kao što je to bilo, i dalje traje u sluèaju Rumija - namjerna destrukcija materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasljedja“, naveo je Franoviæ. On je podsjetio, da su Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, iznesena prava koja jednako pripadaju svakom ljudskom biæu. „Ma ko god ono bilo, ma gdje se nalazilo i u svim okolnostima. Ljudska prava su tu da štite ljudsko biæe od države i društva i predstavljaju okvir za politièko organizovanje“, poruèio je Franoviæ. On je ocijenio da za države nastale na prostorima bivše SFR Jugoslavije postoji dodatna obaveza obilježavanja godišnjice. „Buduæi da su u ratovima na tom prostoru poèinjeni užasni zloèini ukljuèujuæi i genocid na podruèju Srebrenice“, kazao je on. Franoviæ je rekao da iako je Crna Gora po Odluci Meðunarodnog suda pravde izuzeta iz Presude za genocid u Srebrenici, to je ne oslobaða zajednièke odgovornosti po Konvenciji o sprijeèavanju i kažnjavanju zloèina genocida. „Èinjenica da Crna Gora za vrijeme ratova na prostorima bivše Jugoslavije nije bila država, veæ dio druge države ne oslobadja nas obaveza utvrðivanja svih vrsta odgovornosti za ono što se dogodilo u tom vremenu“, poruèio je Franoviæ. (kraj) anm/žug