Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije glasaæe protiv ACTA Sporazuma, ukoliko bude trebalo da se o njemu izjasni u skorije vrijeme, saopštio je danas vicepremijer Vujica Lazoviæ. "Ministarstvo, na osnovu svih analiza i razmjene mišljenja sa kolegama, ima znaèajne rezerve prema ACTA Sporazumu i ukoliko budemo u obavezi da se o njemu izjasnimo u formi u kakvoj sad postoji, sigurno æemo biti protiv", kazao je Lazoviæ na konferenciji o tom dokumentu. On je naveo da je, generalno govoreæi, u doba digitalne ekonomije zaštita intelektualnih i autorskih prava nešto što bi svako trebalo da podrži. "U tom kontekstu ACTA promoviše te principe na kojima se zasniva moderna ekonomija", dodao je Lazoviæ. Meðutim, kako je naveo, u Sporazumu postoje problematiène stvari prema kojima Ministarstvo ima odreðenu rezervu. "Najrazvijenije zemlje svijeta su pet godina tajno pregovarale o tekstu Sporazuma, što izaziva dozu sumnje i rezerve. Sporazum daje za pravo internet provajderima da kontrolišu i prate sadržaj i saobraæaj korisnika, što je potpuno u suprotnosti sa Internetom kao otvorenim konceptom", objasnio je Lazoviæ. Iz Sporazuma, prema njegovim rijeèima, proizilazi moguænost i pravo policijskih službenika na graniènim prelazima da kontrolišu sadržaje mobilnih telefona i lap topova, što predstavlja direktno ugrožavanje slobode. "Sporazumom se definiše i formiranje posebnog upravljaèkog tijela, koje æe pratiti i kontrolisati svu aktivnost koja proizilazi iz njega", kazao je Lazoviæ. On smatra da je Internet toliko moæna mreža jer nije imala upravljaèa. Direktor Zavoda za intelektualnu svojinu, Novak Adžiæ kazao je da ACTA Sporazum nastoji uoblièiti meðunarodni pravni okvir, što se tièe intelektualne svojine. "Nedozvoljeno je da se krade sa Interneta, jer iza svega stoji neèiji rad", rekao je Adžiæ. On je dodao da je ACTA multilateralni trgovinski Sporazum, koji ne sadrži nijednu odredbu kojom se ogranièava pravo na pristup internetu ili ima osnov za njegovo nadziranje. "Ne odnosi se na provjeru sadržaja mobilnih telefona i lap topova. Mjere definisane Sporazumom ne mogu se smatrati agresivnim i nijesu upuæene pojedincima, a poštovanje osnovnih ljudskih prava istièe se kao osnovni princip tog dokumenta", precirao je Adžiæ. On je naveo i da se Sporazum bori protiv piraterije i obezbjeðuje mjere kako bi se preventivno djelovalo u pogledu neovlašæenog sadržaja na internetu. Pomoænik ministra za informaciono društvo i telekomunikacije, Adis Balota, kazao je da Sporazum teži da unaprijedi prava intelektualne svojine na naèin na koji nesrazmjerno štiti interese krupnog biznisa u odnosu na zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda, te prijeti da potkopa pažljivi balans izmeðu privatnog i javnog prava. On smatra da Sporazum ne donosi neke znaèajne novitete na zaštiti intelektuane svojine, a da to veæ nije riješeno u nacionalnom zakonodavstvu. Predavaè na Ekonomskom fakultetu, Vladimir Vuliæ, rekao je da su ACTA i slièni sporazumi pokušaj da se oèuvaju poslovni modeli koji postoje danas. "Mora da postoje potpuno isti uslovi poslovanja za nove i kompanije koje su tržišni lideri", poruèio je Vuliæ. On je naveo da je jedan od negativnih efekata ACTA Sporazuma što podiže barijere za ulazak u industriju, a one su veæe ukoliko je država nerazvijenija. Predstavnik Centralne banke (CBCG), Dejan Abazoviæ kazao je da podržava intelektualna prava i razvoj ekonomije, koji je u velikoj mjeri baziran na intelektualnoj svojini. "Ali ako imamo Zakon o intelektualnoj svojini, zašto nam treba drugi? Ukoliko primjenjujemo ono što imamo i na internetu kao servis svih usluga koje koristimo, ne treba nam više ništa", rekao je Abazoviæ. On smatra da se ne primjenjuju ni zakoni koji trenutno postoje. "Dovoljno je da se primjenjuju postojeæi zakoni i upotpunosti æemo biti ureðena društvena zajednica", zakljuèio je Abazoviæ. (kraj) sam/nar